Đurović: ne može Ustavni sud reći broj birača, to su dužna učiniti tijela uprave

“Teško je očekivati da će Ustavni sud moći dati egzatan odgovor o točnom broju potrebnih potpisa. To bi trebala znati tijela državne uprave”, kazao je Dražen Đurović (HDSSB) komentirajući formulaciju odluke Sabora u kojoj se Ustavni sud pita koji su uvjeti za raspisivanje referenduma.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Naime, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav odlučio je 6. studenoga predložiti Hrvatskom saboru da zatraži od Ustavnoga suda tumačenje „odnosi li se brojka od deset posto od ukupnoga broja birača na sve birače iz članka 45. stavka 1. Ustava ili samo na dio njih?“ Svrha je toga i takvoga pitanja potaknuti Ustavni sud da utvrdi kako „deset posto od ukupnoga broja birača u Republici Hrvatskoj“ (članak 87. stavak 3. Ustava) čini deset posto svih birača koji imaju hrvatsko državljanstvo i koji su punoljetni, bez obzira gdje se nalaze i jesu li još doista živi. U Registru birača, naime, nalaze se četiri i pol milijuna birača, pa je prema toj računici inicijativa trebala prikupiti 450 tisuća potpisa. Svrha je toga poteza da se Zahtjev Građanske inicijative U ime obitelji odbaci kao nedopušten.

Hrvatski je sabor u srijedu 12. studenoga utvrdio Dnevni red 15. sjednice i kao 13. točku Dnevnoga reda uvrstio Prijedlog odluke u povodu zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma građanske inicijative „U ime obitelji“ predlagatelja Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, te je tako ova točka dnevnog reda bila na redu navečer, u vrijeme dnevnika, a Hrvatski Sabor je bio gotovo prazan.

U ime obitelji: prazna sabornica tijekom rasprave o referendumskoj inicijativi građana

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na društvenim mrežama građanske inicijative U ime obitelji danas je objavljeno: “Prazna sabornica jučer tijekom rasprave o prijedlogu Odluke u povodu Zahtjeva za raspisivanje državnoga referenduma građanske inicijative „U ime obitelji“ koji je predložio Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav”.

Objavu je komentirao i Dražen Đurović zastupnik HDSSB-a kazavši kako je razlog tome to što su “stavili raspravu navečer poslije 20 sati. Inače, klub HDSSBa dao je amandman na tu odluku odbora”, piše Đurović.

380.649 birača u Republici Hrvatskoj zatražilo je od Hrvatskoga sabora da raspiše referendum o građanskoj inicijativi Birajmo zastupnike imenom i prezimenom. Potpisi su skupljani od 21. rujna do 5. listopada 2014., a 22. listopada predani su predsjedniku Hrvatskoga sabora.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Amandman kluba zastupnika HDSSB-a

Klub zastupnika Hrvatskoga demokratskoga saveza Slavonije i Baranje (HDSSB) u Hrvatskom saboru (dr. Dražen Đurović, mr. Josip Salapić i dr. Dinko Burić) predao je Amandman na taj prijedlog u kojem je, između ostaloga, detaljno argumentirao kako u Hrvatskoj nema četiri i pol, ni četiri milijuna birača, nego 3,47 milijuna punoljetnih stanovnika prema podacima Državnoga zavoda za statistiku, i 3,47 milijuna hrvatskih državljana punoljetnih osiguranika Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje, te 3,75 milijuna punoljetnih hrvatskih državljana koji imaju vrijedeće osobne iskaznice prema ustaljenim podacima Ministarstva uprave od travnja 2013. do svibnja 2014.

Sabor je u četvrtak navečer, u vrijeme Dnevnika (19.37-20.24) raspravio tu točku Dnevnoga reda. Videosnimku rasprave možete pogledati ovdje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sjednicom je predsjedala potpredsjednica Sabora Dragica Zgrebec (SDP).

U Sabornici je u vrijeme rasprave bilo manje od deset zastupnika (od njih 151).

Peđa Grbin, predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, istaknuo je da 380.649 birača ne predstavlja deset posto od ukupnoga broja birača u Republici Hrvatskoj.

Dragutin Lesar u ime kluba Hrvatskih laburista rekao je da će njihov Klub zastupnika poduprijeti predloženi amandman HDSSB-a. Istaknuo je da članak 95. Ustavnoga zakona, prema kojem se predlaže obraćanje Sabora Ustavnom sudu, predviđa da se to može dogoditi samo u slučaju kad je prikupljeno deset posto potpisa birača. To je kod svih prethodnih referenduma bio argument zašto se prvo provjeravalo valjanost potpisa, pa onda tek propitivalo ustavnost pitanja. Ovaj put se odlučilo prvo obratiti Ustavnom sudu, bez kontrole broja prikupljenih potpisa, prihvaćajući činjenicu da je 380 tisuća potpisa predano predsjedniku Hrvatskoga sabora.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„Neposrednim obraćanjem Ustavnom sudu u izbornoj se godini želi presjeći dvojbu o broju potrebnih potpisa jer iz političkih razloga to nismo spremni učiniti u Saboru, nego to prepuštamo Ustavnom sudu. Zbog toga je ponuđeni amandman cjelovito rješenje jer tada Ustavni sud u jednom odlučivanju može odlučiti o svemu.“

Lesar je zaključio: „Sramota je što klubovi zastupnika danas nisu ovdje i javno ne iznose svoja stajališta. Doista nije korektno da parlamentarne stranke nisu u stanju izraziti svoje stajalište ni na Odboru ni u plenarnoj raspravi.“

Za raspravu je nakon Lesara bila prijavljena Gordana Sobol u ime kluba Socijaldemokratske partije (SDP), ali je odustala od rasprave.

Dražen Đurović u ime kluba HDSSB-a uvodno je izrazio žaljenje što se ovakve točke dnevnoga reda stavljaju na raspravu u nevrijeme, oko 20 sati ili kasnije. „Danas smo cijeli dan razgovarali o hrvatskim građanima, o onom što hrvatska javnost od nas očekuje, o promjenama izbornoga zakonodavstva, o nezadovoljstvu hrvatskih građana sadašnjim izbornim sustavom, o traženju veće participacije u neposrednom odlučivanju. Ova inicijativa nudi alternativu, model izbornoga zakonodavstva, da ide na referendum da bi bio prihvaćen. Za tu je inicijativu prikupljen golem broj potpisa, 380 tisuća na području Hrvatske.“

Ironizirao je težnju većine u Hrvatskom saboru tvrdnjom da bi valjda trebalo skupiti milijun i pol potpisa da bi ljudi o nečem uopće imali pravo odlučivati na referendumu te zaključio: „Nije vjerodostojno da u primjeru jednoga referenduma provodimo jedan postupak, a o drugoj inicijativi drugi postupak.“

Istaknuo je zašto je bio prisiljen podnijeti amandman: „Mi se ne obraćamo Ustavnom sudu da nam protumači je li prikupljeni broj potpisa deset posto, nego da nam Ustavni sud razriješi dvojbu koliko je to deset posto. Ministarstvo uprave, ni Ministarstvo unutarnjih poslova ne mogu dati jasan odgovor, pa ćemo od Ustavnoga suda zatražiti da nam reče koji je to broj?! Ustavnom sudu ne postavljamo egzaktno pitanje, nego pred njim otvaramo dvojbu o tom koji je broj potreban da bi se ispunilo kvotu od deset posto birača na području Republike Hrvatske. Naš prijedlog amandmana je da se od Ustavnoga suda zatraži jednostavan odgovor na pitanje jesu li ispunjene pretpostavke i je li sadržaj referendumskoga pitanja u skladu s Ustavom.”

“Time razrješavamo dvojbu. Ako dobijemo niječan odgovor, stvar s referendumskom inicijativom je završena, a ako dobijemo potvrdan odgovor, imamo dovoljno vremena provesti postupak da se taj referendum održi zajedno s predsjedničkim izborima što bi uštedjelo znatna sredstva. Ne treba se bojati da se referendumi provode zajedno s izborima jer je to praksa u mnogim državama, i to smanjenja troškova i zbog veće izlaznosti birača.“

Boro Grubišić je istaknuo da je ranije istoga dana Sabor raspravljao o Prijedlogu zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, predlagatelja Kluba zastupnika Hrvatskih laburista, na čijoj stranici 5 piše: „Ukupno bira, a u RH 3.760.783“, i o Prijedlogu zakona o izbornim jedinicama, predlagatelja Kluba zastupnika IDS-a, na čijoj stranici 4 stoji birača u Republici Hrvatskoj koji zbrojen daje 3.754.280 birača. „Kamo sreće da nas ima više, ali s obzirom na sve što se događa u državi i na iseljavanje, bojim se da je 380 tisuća daleko više od deset posto. Podupirem i da imamo referendum kad budu predsjednički izbori.“

Dražen Đurović mu je odgovorio: „U materijalu je navedeno kako je u nekoliko zadnjih izbornih ciklusa evidentirano oko 3,7 milijuna birača u Hrvatskoj. Ako imamo 3,47 milijuna – jedan po jedan prebrojenih – punoljetnih stanovnika i ako imamo toliko i osiguranika u zdravstvenom osiguranju – stvari su potpuno jasne, a sve dalje je puka ekvilibristika, vjerojatno i dio manipulacije.“

Za raspravu se bio prijavio i Branko Hrg, predsjednik Hrvatske seljačke stranke, ali nije bio u sabornici pa je izgubio pravo rasprave o toj točki.

Završno je Peđa Grbin ustvrdio da Zakonom o referendumu nije zabranjeno prikupljati potpise izvan Republike Hrvatske te da su u ranijim zahtjevima za raspisivanje referenduma potpisi prikupljani izvan Hrvatske prihvaćeni kao jednako valjani kao i potpisi prikupljeni u Hrvatskoj te ustvrdio: „U ovom slučaju Ustavni sud će odlučiti što je deset posto ili ne će. Ovaj se referendum ni u kojem slučaju ne može održati kad i predsjednički izbori.“

Boro Grubišić mu je odvratio da Zakonom o referendumu nije predviđeno skupljanje potpisa birača u inozemstvu, a Dražen Đurović da u Ustavu i u Zakonu o referendumu jasno piše da raspisivanje referenduma mogu tražiti birači „u Republici Hrvatskoj“, a ne u Münchenu, Bosni i Hercegovini ili Makedoniji, nego „u Republici Hrvatskoj“. Amandman je pokušaj konstruktivne pomoći u rješavanju i zatvaranju ovoga pitanja, da se postupak ubrza i pojednostavni.

Peđa Grbin mu je odgovorio da SDP nije onemogućavao referendum predlaganjem ustavne promjene da se broj potpisa za raspisivanje referenduma smanji te dodao: „Nisam baš briljirao u logici kad sam je učio u srednjoj školi, ali ovo barem shvaćam.“

Zatvarajući raspravu, potpredsjednica Sabora Dragica Zgrebec najavila je da će Sabor o toj točki glasovati najvjerojatnije u petak 14. studenoga.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.