HHO : Postoji opasnost da SDP-ova vlada pogoduje SDP-ovom predsjedničkom kandidatu

Izjava o Zakonu o prebivalištu i predstojećim izborima

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U hrvatskoj javnosti pojavile su se zabrinjavajuće informacije o mogućnosti da velik dio hrvatskih državljana neće moći sudjelovati u drugom krugu predsjedničkih izbora, 11. siječnja 2015. godine. Kako je biračko pravo temeljno pravo građana jedne zemlje, svako ugrožavanje tog prava nedopustivo je i suprotno demokratskim načelima i vladavini prava. Svaka restrikcija u području biračkih prava može dovesti u pitanje demokratsku legitimaciju izbora.

Hrvatski helsinški odbor (HHO) od svog osnutka posvećuje posebnu pažnju problemima kršenja prava građana da slobodno biraju svoje predstavnike u sva tijela izvršne i zakonodavne vlasti. Upravo stoga upozoravamo na mogućnost da se striktnim provođenjem Zakona o prebivalištu, kroz obvezu prijave prebivališta do 29.12.2014., zapravo ograniči pravo glasa građanima koji do navedenog dana nisu ispunili tu obvezu.

Biračko pravo građana utvrđeno je člankom 45. Ustava Republike Hrvatske koji navodi da hrvatski državljani s navršenih 18 godina (birači) imaju opće i jednako biračko pravo u izborima za Hrvatski Sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament, te u postupku odlučivanja na državnom referendumu, u skladu sa zakonom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ostvarivanje naznačenog prava ne može se učiniti ovisnim o  ispunjavanju  drugih uvjeta koji bi umanjivali Ustavom zaštićeno pravo birati i biti biran, kao jedno od temeljnih osobnih i političkih sloboda i prava građana, za čije ispunjenje sam ustavni tekst ne predviđa nikakvih daljnjih uvjeta.

Ispunjavanjem Ustavom propisanih uvjeta (državljanstvo i punoljetnost, odnosno navršenih 18 godina života), svaka osoba ima pravo sudjelovati u izbornom procesu. Sasvim je drugo pitanje kako će ta osoba dokazati svoj identitet na biračkom mjestu. U tu svrhu može predočiti bilo koji dokument iz kojeg se može nedvosmisleno utvrditi njezin identitet, a hrvatski propisi priznaju osobnu iskaznicu, putovnicu, ali i druge identifikacijske dokumente koji, osim osobnih podataka, sadrže i fotografiju osobe. Skrećemo pozornost na praksu Državnog izbornog povjerenstva koje je u svojim obveznim uputama sugeriralo da se identitet može utvrditi i stranim identifikacijskim ispravama, sve kako bi se olakšao pristup izborima svima koji imaju biračko pravo.

Realna je opasnost da bi striktnim provođenjem članka 18. Zakona o prebivalištu (Narodne novine“, broj 144/12 i 158/13) velik dio hrvatskih državljana mogao biti uskraćen u svom pravu glasa. Ovo se odnosi na kategoriju građana koji su se danom 29.12.2012. godine već nalazili u inozemstvu duže od godinu dana radi obrazovanja, obavljanja poslova koji nisu trajnog karaktera, a vezani su uz određeno vremensko razdoblje, dugotrajnog liječenja i drugih razloga, kao i osobe koje su obuhvaćene programom obnove ili stambenog zbrinjavanja, a nekretnina im još nije obnovljena, vraćena ili na drugi način nisu stambeno zbrinute u Republici Hrvatskoj, te se zbog toga nalaze u inozemstvu, a moraju do 29.12.2014. godine o tome obavijestiti policijsku upravu ili postaju na čijem području imaju prijavljeno prebivalište ili diplomatsku misiju, odnosno konzularni ured Republike Hrvatske u inozemstvu na čijem području borave. Ako ne ispune ovu obvezu, za njih će se izvršiti odjava prebivališta iz zbirke podataka o prebivalištu i boravištu, čime bi bilo pogođeno 129.580 građana birača.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U drugu kategoriju građana, a takvih ima 139.093, spadaju građani koji su krajem 2012. bili stariji od 16 godina, ali do danas nemaju valjanu osobnu iskaznicu, čime krše Zakon o osobnoj iskaznici.

U treću kategoriju građana od kojih mnogi ne bi mogli sudjelovati u u drugom krugu izbora spada 43.585 građana koji stanuju na adresama koje se ne vode u Registru prostornih jedinica, odnosno stanuju na adresama s kućnim brojem 0 ili bb. Mnoge jedinice lokalne samouprave nisu još dodijelile imena ulicama i na njima nema nikakvih oznaka, posebno u malim i ruralnim sredinama. Slijedom toga, ni Uprava za geodetske poslove nije mogla izdati pravovaljane kućne brojeve, pa su institucije vlasti velikim dijelom odgovorne za neispunjavanje ovih obveza građana. Najveći broj građana koji žive na adresi s brojem 0 ili bb, živi na otocima ili u malim mjestima. Napominjemo da posljednjih dana „ambulantna“ vozila MUP-a obilaze otoke i male sredine kako bi starijim osobama omogućile izdavanje dokumenata na licu mjesta.

To što još uvijek postoje adrese bez kućnog broja ili s brojem 00 nije propust koji bi se mogao stavljati na teret građanima, dapače, obveza davanja imena ulicama i trgovima u nadležnosti je predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave, a dodjeljivanje kućnih brojeva u nadležnosti je Državne geodetske uprave. Stoga, ukoliko postoji problem u konkretnim adresama, on je nastao zbog propusta jedne od tih institucija i nikako se ne može stavljati na teret građanima. Njihova obveza promjene osobnih iskaznica postoji tek ako je njihovo trajanje isteklo, ili ako je osoba promijenila prebivalište, o čemu je dužna izvijestiti nadležnu policijsku upravu. No, bez obzira na izneseno, niti jedna od ovih činjenica ne može biti razlog da državna tijela onemoguće građane u ostvarivanju njihova Ustavom zajamčenog biračkog prava.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Neosporna je činjenica da prva i druga kategorija građana snosi osobnu odgovornost zbog toga što nisu na vrijeme ispunili zakonsku obvezu o prijavi prebivališta. To se, međutim, ne može reći za treću kategoriju birača. Treba, također, vjerovati da dio birača koje pogađa Zakon o prebivalištu ima putovnicu koja također može poslužiti kao identifikacijski dokument. Stoga je nedopustivo svako onemogućavanje biračkog prava građana zbog pogreške državne i lokalne administracije.

Cijeli ovaj „slučaj“, vezan uz Zakon o prebivalištu, u pregrijanoj predizbornoj atmosferi suspektan je, između ostaloga, i zbog toga što u velikom dijelu javnosti postoji percepcija da najveći dio birača, pogotovo onih iz dijaspore, kao i onih u malim mjestima i ruralnim sredinama, tradicionalno glasa za HDZ i druge stranke konzervativne ili desne orijentacije, a na vlasti je koalicija lijevog političkog usmjerenja. Ukoliko Vlada, odnosno MUP, budu i dalje inzistirali na striktnom provođenju Zakona o prebivalištu i datumu 29.12.2014., nad aktualnu vlast nadvit će se oblak sumnje da to čini zbog pogodovanja jednom od predsjedničkih kandidata.

Izvršni odbor HHO-a stoga poziva Vladu RH, a posebno MUP, da odgodom provođenja ovog zakona omoguće svim hrvatskim građanima, odnosno biračima, pravovaljano sudjelovanje u drugom krugu predsjedničkih izbora, jer bi striktnim provođenjem ovog zakona bio doveden u pitanje legitimitet izbora.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.