Premijeri Mađarske i Češke Republike zauzeli su se u petak za osnivanje zajedničke europske vojske, na sastanku u Varšavi s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i poljskim i slovačkim kolegama, uoči summita EU-a u Bratislavi 16. rujna koji će biti posvećen budućnosti EU-a nakon Brexita.
“Sigurnost nam mora biti prioritet i moramo započeti graditi zajedničku europsku vojsku”, rekao je mađarski premijer Viktor Orban.
“Brexit nije uzrok krize u EU-u, nego posljedica. Europska unija u svim je područjima izgubila sposobnost da se prilagodi. Zatajila je u financijskoj krizi, nema odgovor na migrantsku krizu, na terorizam. Problem je u tome što ne poštujemo ni naša dogovorena načela. Ni Schengen ni proračunska pravila”, rekao je.
Pozivajući na bolju zaštitu schengenskih granica, češki premijer Bohuslav Sobotka ocijenio je da nije riječ samo o jačanju suradnje u borbi protiv terorizma, nego i da treba “početi raspravu o mogućem osnivanju zajedničke europske vojske”.
Poljska, domaćin susreta, dijeli također to stajalište. Nakon odluke Britanaca da žele izići iz EU-a u lipnju, vođa vladajuće stranke Jaroslaw Kaczynski zatražio je institucionalne reforme Unije u smjeru konfederacije, s predsjednikom koji bi vodio zajedničku vojsku.
Poljska premijerka Beata Szydlo u petak je ponovila da Europa treba reforme kako bi bila snažnija i više orijentirana prema razvoju, ističući da reforme moraju prije svega omogućiti Europljanima da “osjećaju da su gospodari EU-a”.
Merkel je kazala da je “sigurnost najvažniji problem” i da “moramo učiniti više, zajedno, za sigurnost i obranu”.
“Sigurnost nije samo borba protiv terorizma. To je čitav niz projekata koji nisu realizirani, recimo registar ulazaka i izlazak iz schengenskog prostora, pitanje migracije i humanitarne odgovornosti”, kazala je.
“Brexit nije običan događaj, to je prekretnica u povijesti EU-a, stoga moramo pronaći pametan odgovor”, dodala je.
Merkel je naglasila da je važno da zemlje Europske unije tijekom pripreme summita 16. rujna “slušaju jedne druge u mnogim različitim aspektima”.
Njemačka vizija federalne Europe u suprotnosti je s vizijom novih članica s istoka koje se zauzimaju za konfederaciju država-nacija.
Drugo osjetljivo pitanje je migrantska kriza jer se istočna Europa protivi sustavu kvota za koji se zalažu Bruxellesu i Berlin.
Višegradska skupina smatra da bi migrantsku krizu trebalo rješavati pružanjem pomoći regijama iz kojih dolaze izbjeglice, dakle ne u Europi nego na Bliskom istoku i u Africi.
Merkel je izrazila uvjerenost da je moguće pronaći rješenje, složivši se da je put za rješavanje krize dogovor s trećim zemljama da zadrže izbjeglice, kao što je bio dogovor s Turskom.
“Ljudi će prihvatiti Europu samo ako im ona bude osigurala materijalno blagostanje. Moramo im ponuditi dobro plaćena radna mjesta. Imamo puno posla”, kazala je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
