Čelnici EU-a u subotu usvajaju smjernice za pregovore o Brexitu

Foto: Fah

Čelnici 27 zemalja članica Europske unije sastat će se u subotu popodne u Bruxellesu na summitu na kojem bi trebali prihvatiti smjernice za pregovore o izlasku Velike Britanije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Riječ je o prvom službenom sastanku Europskog vijeća u formatu 27-orice nakon što je London 29. ožujka i službeno zatražio izlazak.

Prema ugovoru EU-a, u slučaju kada neka zemlja službeno zatraži izlazak, onda se Vijeće sastaje u formatu 27-orice svaki put kada se raspravlja o izlasku te zemlje.

U svim ostalim slučajevima, Europsko vijeće mora biti u sastavu 28 čelnika sve dok Velika Britanija i formalno ne prestane biti članicom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Čelnici 27-orice i dosad su se sastajali nekoliko puta, ali to su bili neformalni sastanci.

Čelnici 27 država članica usvojit će smjernice za pregovore kojima se definiraju pregovarački okvir i pregovaračke pozicije i načela kojih će se EU držati tijekom pregovora.

Nakon što se usvoje smjernice, predviđeno je da ministarsko Vijeće 22. svibnja donese odluku kojom se odobrava početak pregovora i službeno imenuje Europska komisija kao pregovarač EU-a.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Glavni pregovarač Europske komisije je Michel Barnier, koji će također sudjelovati na summitu. Pravi pregovori s Londonom trebali bi započeti nakon što se formira nova vlada, slijedom rezultata britanskih prijevremenih parlamentarnih izbora, zakazanih za 8. lipnja.

Europska unija inzistira na postupnom pristupu u pregovorima, što znači da će se pregovori voditi u dvije faze – prvo se mora postići dovoljan napredak u pregovorima o razdruživanju, a tek onda mogu započeti pripremni razgovori o budućim odnosima između EU-a i Velike Britanije.

“Moramo riješiti prošlost prije nego što razgovaramo o budućnosti”, napisao je čelnik Europskog vijeća Donald Tusk u pozivnom pismu čelnicima 27 zemalja članica.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U Europskom vijeću kažu da je ključno osigurati jamstva za građane i njihove obitelji, s obzirom da se tri milijuna građana 27 zemalja članica nalazi u Velikoj Britaniji, a dva milijuna Britanaca u EU-u.

EU također traži da Britanija ispoštuje sve svoje financijske obveze koje su prihvaćene na razini EU s 28 članica, a treća stvar koju želi postići jest izbjeći da granica između Republike Irske i Sjeverne Irske ne postane tvrda granica, nego da se osigura fleksibilan granični režim.

U Europskom vijeću također kažu da se ne može u potpunosti isključiti scenarij da do razvoda dođe i bez postizanja dogovora, ali da bi to bilo najgore rješenje, u kojem nema dobitnika, nego bi obje strane bile na gubitku.

Unijini čelnici bi trebali također razgovarati o pitanju relokacije dviju agencija EU-a koje se nalaze u Velikoj Britaniji. Odluku o tome gdje će biti te agencije još ne treba očekivati jer će se prvo razgovarati o proceduri i kriterijima koji se moraju utvrditi pri izboru novih sjedišta, a tek onda bi uslijedile konačne odluke.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Velika Britanija je tvrdila da sjedišta Europske agencije za banke (EBA) i Europske agencije za lijekove (EMA), koja se nalaze u Londonu trebaju biti predmet pregovora o razdruživanju od Europske unije, ali u EU ističu da to ne dolazi u obzir jer agencije EU-a moraju biti na teritoriju EU-a i da Velika Britanija ne može o tome odlučivati.

U 27 zemalja vlada golemi interes za udomljavanje agencija koje imaju sjedište u Velikoj Britaniji. Primjerice, za udomljavanje Europske agencije za lijekove interes je iskazala čak 21 zemlja članica, među njima i Hrvatska.

S gotovo 900 stručnih zaposlenika, godišnjim proračunom od 332 milijuna eura i 36000 stručnjaka koji godišnje dođu na njene skupove, EMA je najveća institucija EU-a u Britaniji i atraktivan potencijal za niz gradova.

Drugo značajno tijelo EU-a koje bi se trebalo preseliti iz Londona je Europska agencija za banke sa 160 zaposlenika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.