Češka i Slovačka lustrirale 140.000 komunističkih doušnika i vlastodržaca – što čeka Hrvatska?

Foto: Jonathan McIntosh fotomontaža: Narod.hr

Pad Berlinskog zida i rušenje komunističkih režima u istočnoj Europi jedan je od ključnih događaja prošloga stoljeća. Nakon pada komunizma uslijedila je i njegova politička osuda što ga je izjednačilo sa nacional-socijalizmom i fašizmom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Za razliku od Hrvatske, u Češkoj, bivšoj istočnoj Njemačkoj, u Slovačkoj, Poljskoj, Estoniji, Litvi, Latviji, Bugarskoj, Rumunjskoj i Mađarskoj lustracija je provedena.

Najobuhvatnija lustracija je bila u (bivšoj) Čehoslovačkoj i Njemačkoj.

Čehoslovačka, tada jedinstvena država, prva je još 1991. godine donijela Zakon o nezakonitim postupcima komunističkog režima. Prema tom zakonu, zabranjuje se obnašanje važnih političkih dužnosti bivšim partijskim čelnicima koji su bili iznad lokalne razine vlasti te visokim časnicima milicije i svim suradnicima i dragovoljnim doušnicima StB-a na rok od pet godina, a “čistku” su prošle osobe za koje se moglo neosporno utvrditi da su osobno sudjelovale u kršenju ljudskih prava, mučenjima i iživljavanjima nad uhićenicima, dok sud mora podastrijeti dokaze njihove krivnje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Lustracijskim zakonom iz 1991. godine obuhvaćeno je oko 140 tisuća ljudi, uglavnom pripadnika tajne službe, vojnih i milicijskih časnika te visokih partijskih dužnosnika. Zakon se odnosi na osobe koje su odgovorne za nezakonite postupke i povredu ljudskih prava te moralni pad u razdoblju od 1948. do 1989.

Rezultat takvog zakona je da nijedan od bivših dužnosnika Komunističke partije nije mogao dobiti nijedno od 9000 mjesta u državnoj službi – sudstvu, tužiteljstvu, obavještajnoj službi ili visoke pozicije u javnim medijima, u tvrtkama u vlasništvu države te na sveučilištu.

Zbog velikosrpske agresije i ratnog sukoba, Republika Hrvatska devedesetih godina nije provela lustraciju. Do lustracije nije došlo ni nakon okončanja rata kada se pitanje mirne reintegracije Vukovara nametnulo kao ključno političko pitanje. U međuvremenu, na vlast su 2000. došli oni koji su krenuli u projekt lustriranja onih koji su zagovarali lustraciju. Danas, zbog svega toga, na hrvatskoj političkoj sceni djeluju snage koje otvoreno zagovaraju državu iz koje je Hrvatska izašla uz mnogobrojne ljudske žrtve i materijalna razaranja, što političku scenu čini iznimno nestabilnom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Stoga se pitanje lustracije u Hrvatskoj nameće kao ključno političko pitanje.

Cijeli tekst možete pročitati ovdje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.