U Europskoj uniji Danci, koji na zdravstvo troše gotovo 10 posto BDP-a, najzadovoljniji su svojim zdravstvenim sustavom. Nakon reforme 2007. on je decentraliziran. I politički, i financijski, i operativno.
Od 1970. naovamo većina operativnih odluka vezanih uz zdravstvo u Danskoj je prepuštena regionalnim i općinskim vlastima. Bolnice se financiraju od lokalnih poreza, kao i onih na imovinu. Iz poreza na prihod građani za zdravstvo izdvajaju 8 posto. Taj postotak pokriva sve primarne i specijalističke usluge. Malo manje od 30 posto stanovništva, koje ima privatno zdravstveno osiguranje, ne plaća lijekove i zubara, koji nisu dio osnovnoga paketa.
60 je javnih bolnica, samo jedan posto od 21 tisuće kreveta nije u njihovu sustavu. U jednoj sobi najčešće su dva bolesnička kreveta. To Dance, međutim, ne zadovoljava. U desetogodišnjem razdoblju, do 2020., u izgradnju 16 novih velikih bolnica te proširivanje postojećih uložit će više od pet milijardi eura. Letvica se podiže glede zdravstvene infrastrukture, ali i kada su u pitanju prava pacijenata.
Ako ste na listi čekanja, a u bolnici kažu da će vam za dobivanje dijagnoze trebati mjesec ili dva, imate pravo otići privatnom liječniku. Dijagnostiku morate dobiti unutar mjesec dana, od 1. siječnja ove godine to propisuje zakon. Trošak odlaska privatniku plaća država, i to odmah. To je jedan od razloga zašto se liste čekanja smanjuju, kaže Lars Engberg, predsjednik Danske udruge pacijenata.
Jedan od stupova učinkovitog zdravstva u Danskoj jest i nacionalni portal Sundhed.dk. Osim doktora, u svoj elektronički karton, uz lozinku koja štiti tajnost podataka, bilo kada može ući i sam pacijent. Cijeli projekt krenuo je online prije desetak godina, s proračunom od 8 milijuna eura. Sundhed.dk danas ima godišnji proračun od 8 do 9 milijuna eura te četrdesetak zaposlenih. Koncept koji liječnicima i sestrama dnevno uštedi i do 50 minuta vremena Danci su nudili i Hrvatima, no nije bilo sluha.
Preduvjet da mala Danska bude svjetski lider u upotrebi tehnologije u zdravstvu jest činjenica da su Danci jedna od informatički najpismenijih nacija u Europi. 80 posto njih dnevno se koristi internetom, 90 posto kućanstava ima internetski priključak. Ne začuđuje stoga što se 98 posto laboratorijskih nalaza izdaje u elektroničkom obliku, jednako kao i 89 posto svih recepata.
Danci mogu birati svojega liječnika unutar 10 kilometara od mjesta stanovanja. Mogu ga mijenjati svakih šest mjeseci, ali u svakodnevnom životu to rijetko čine. 3500 doktora opće prakse privatnici su koji imaju ugovore s regionalnim vlastima. Plaću dobivaju dijelom iz glavarine, dijelom iz naplate usluga. Njih je ukupno malo više od petine svih liječnika.
Telefonom možete nazvati svojega doktora svako jutro između 8 i 9. Ali on je uvijek zauzet, razgovara s nekim drugim pacijentom. Od 9 do 13 možete nazvati sestru ili tajnicu i dogovoriti termin, uobičajeno sljedećega dana ili najkasnije za dva dana, ovisno o bolesti. Gotovo svaki doktor opće prakse u Danskoj inače komunicira mailom. Možete mu poslati poruku, a on mora odgovoriti u roku od 24 sata. Naravno, za to je plaćen, ali nas kao pacijente zanima njegova dostupnost, kaže predsjednik Danske udruge pacijenata.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
