Zastupnici Europskog parlamenta raspravljali su u srijedu na plenarnoj sjednici u Strasbourgu o napretku u borbi protiv terorizma od napada u Bruxellesu 22. ožujka 2016., poručivši da je potrebno učiniti više kako bi se osiguralo brzu i učinkovitu razmjenu informacija među državama članicama, spriječilo radikalizaciju i pomoglo žrtvama terorizma.
Zastupnici su raspravljali s europskim povjerenikom za migracije i unutarnje poslove Dimitrisom Avramopoulossom, povjerenikom za sigurnosnu uniju Julianom Kingom i predstavnikom malteškog predsjedništva EU-a Ianom Borgom.
Više zastupnika zatražilo je da se provede analiza postojećih mjera za borbu protiv terorizma kako bi se provodile prave mjere, kako bi ih se dobro provodilo i štitilo istodobno temeljna prava.
Mnogi su također naglasili potrebu da se riješi uzroke terorizma u njihovu korijenu izgradnjom inkluzivnih društava kako bi se spriječilo radikalizaciju.
Picula: Sigurnost i obrana ne smiju biti najslabije karike europske integracije
U raspravi je sudjelovao i zastupnik Tonino Picula, istaknuvši da su teroristički napadi na Bruxelles ostavili ozbiljne sigurnosne, političke i psihološke posljedice.
„Prošlogodišnji napadi nisu izazvali samo masovno stradanje i razaranje, nego su bili i politička poruka jer Bruxelles je glavni grad Europske unije, sjedište NATO saveza, ali je istodobno u sigurnosnom smislu prepoznat kao ‘meki trbuh’ Europe“, kazao je Picula.
Picula je podsjetio i na terorističke napade u Nici i Berlinu te upozorio da se gotovo svakodnevno može čitati o napadima spriječenima u posljednji tren.
„Terorizam u Europi još djeluje što ne možemo i ne smijemo ignorirati. Europa je, osim sa sigurnosnom krizom, suočena i s problemima vojno-sigurnosne kao i političko-socijalne naravi. Trebamo se konačno uhvatiti u koštac s pogoršanjem općeg sigurnosnog stanja unutar i izvan naših granica. Prije svega pomažući zemljama članicama da bolje surađuju i razmjenjuju podatke, ali i stabilizirajući konfliktne političke zajednice u susjedstvu!“, poručio je.
Picula se zauzeo za znatno jaču suradnju država članica u području obrane.
“Sigurnost i obrana ne smiju ostati najslabije karike europskih integracija jer neuspjeh da građanima pružimo sigurnost izazvat će daljnje udaljavanje od europskog projekta”, upozorio je.
„Prije godinu dana Bruxelles je bio potpuno zatvoren grad. Od tada sve se više javlja dilema hoće li Europska unija uspjeti održati otvorenost kao jednu od svojih temeljnih vrijednosti ili će postupno kliziti u stanje tvrđave Europe. Bojim se da bi mnogi današnji europski političari na ovo pitanje dali brzoplete odgovore”, zaključio je Picula.
U zadnjih godinu dana Europski parlament usvojio je niz zakonodavnih prijedloga s ciljem povećanja sigurnosti građana.
Usvojeni su prijedlozi o uspostavi Europske obalne i granične straže, sustavnoj kontroli građana na vanjskim granicama te uspostavi Europske obrambene unije.
Picula je radio kao izvjestitelj u sjeni u ime političke grupe Socijalista i demokrata (S&D) na sva tri prijedloga, podsjećaju iz njegova ureda. Usvojeni su svi njegovi amandmani, među kojima je najvažniji da se zaštite sve vanjske granice, a ne samo one koje su dio Schengena, čime su bile obuhvaćene i granice RH.
Picula je također upozorio i da revizija zakona o Schengenu i povećanju sigurnosnih mjera ne smije biti izgovor za političke prijetnje koje su danima stizale od Slovenije „da bi zbog arbitražne presude o graničnom prijeporu, turisti u Hrvatskoj mogli pretrpjeti štetu na granici u vrijeme ljetne sezone“.
Tomašić: Europa je u ratu
Zastupnica Ruža Tomašić upozorila je u svojem istupu da su teroristički napadi u Europi “puno više od povremene manifestacije ludila pojedinaca”.
“Na našem se teritoriju protiv nas bore fanatični vojnici nepoznatog zločinačkog entiteta pod nazivom Islamska država. Htjeli mi to priznati ili ne, Europa je u ratu i to na vlastitom tlu, a to traži određene mjere kako bismo zajamčili sigurnost naših građana”, kazala je.
Tomašić se zauzela za jačanje suradnje i razmjene informacija između sigurnosnih službi, policija i vojski država članica, posebice o povratnicima s bliskoistočnih ratišta.
“Iako je riječ o građanima Unije, oni su svjesno i bez prisile izabrali zločinačku stranu i borili se protiv svega što ova zajednica predstavlja, pa u skladu s tim trebaju biti i tretirani”, zaključila je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
