Na sastanku Vijeća Europske unije za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravlje i pitanja potrošača 7. 3. 2016., Mađarska je jedina od 27 država članica EU odbila usvajanje “Odgovora na Komisijin Popis aktivnosti za poboljšanje ravnopravnosti LGBTI osoba”, čime taj dokument nije usvojen jer nije postignuta potrebna jednoglasnost. “Zbog ozbiljne zabrinutosti za pitanja koja se odnose na suverenost država članica, Mađarska ne može poduprijeti dokument o LGBTI osobama u njegovom trenutnom obliku”, stoji u priopćenju mađarske vlade. Tako je kao i u prosincu 2015. od strane Mađarske zaustavljen dokument koji bi imao štetne posljedice na suverenitet država članica EU.
Vijeće Europske unije za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravlje i pitanja potrošača, koje se sastoji od ministara ili predstavnika ministarstava država članica nadležnih za resore ovog Vijeća, na sastanku je 7. 3. trebalo usvojiti politički odgovor na Popis aktivnosti za poboljšanje ravnopravnosti LGBTI osoba, koje je Europska komisija predložila implementiranti od 2016. do 2019. Mađarska vlada odbila je poduprijeti taj dokument jer ne odražava vrijednosti sadržane u mađarskom ustavu i umanjuje suverenitet država članica EU u donošenju vlastitih politika. “S obzirom da je obiteljski zakon bitno u okviru nacionalne nadležnosti, za nas nije prihvatljivo da odluke politike EU-a izravno ili neizravno stavljaju pritisak na Mađarsku”, objasnila je mađarska vlada. “Moramo izbjeći da dokument Europske unije stvara mogućnost budućeg umanjenja nacionalnih ovlasti i nameće odgovornost za mjere koje nadilaze te ovlasti. (…) Našoj je zemlji vrlo važno zaštititi vrijednosti i načela sadržana u Ustavu. Ne možemo i nećemo podržati buduće odluke koje ne odražavaju te vrijednosti. (…) Prema trenutnom mađarskom zakonu i ustava, LGBT osobama je u našoj zemlji zjamčena zaštita u skladu s europskim vrijednostima.”
Kako je na sjednici Vijeća istaknuo Tibor Stelbaczky, stalni predstavnik Mađarske u Vijeću, jezik dokumenta nije bio spreman da bude jednoglasno usvojen, jer se tiče ustavnog prava, principa, vrijednosti i samih kompetencija država članica.
“Odgovor na Komisijin Strateški angažman za rodnu ravnopravnost”, koja se zapravo tiče ravnopravnosti muškaraca i žena, trebao je biti izglasan u “paketu” s dokumentom o LGBTI osobama, no upravo zbog toga i nije izglasan jer je Mađarska uložila veto na drugi dokument. Kao i u prosincu 2015., kada se zbog mađarskog i poljskog veta nisu zajedno donijele uredbe o priznavanju imovinsko-pravnih učinaka braka i životnog partnerstva, čini se da se ovakvi dokumenti donose u paketu kako bi se lakše postigla jednoglasnost oko osjetljivih i kompleksnih tema za koje bi se jednoglasnost inače teško postigla. Zbog toga je na sastanku Vijeća 7. 3. mađarski predstavnik Tibor Stelbaczky naglašavao značaj jednoglasnosti za donošenje odluka Vijeća, tj. da se sve države članice trebaju složiti oko duha i jezika pojediong dokumenta da bi on uistinu bio donesen, te je zagovarao donošenje pojedinih dokumenata zasebno.
Na ovom sastanku Vijeća poljska strana je izrazila rezervu na “Odgovor na Komisijin Popis aktivnosti za poboljšanje ravnopravnosti LGBTI osoba”, te zahtijevala da se tekst dodatno doradi, iako nije uložila veto, možda i iz razloga što je to prije učinila Mađarska pa nije postojala opasnost da Odgovor prođe. Republika Hrvatska, koju u Vijeću predstavlja ministrica rada i mirovinskog sustava, dr. sc. Nada Šikić, poduprla je usvajanje toga dokumenta.
Vijeće će nakon novih pregovora o tekstu ponovno odlučivati o oba Odgovora na sjednici u lipnju.
