Socijalisti više brinu o definiciji braka i rodnoj ideolgiji nego o radnicima

fah

Davor Stier, kandidat na HDZ-ovoj listi za EU parlament u razgovoru za narod.hr komentira izjavu nositelja Kukuriku liste Nevena Mimice da će se na izborima za EU parlament odlučivati o “naprednom” ili “konzervativnom” modelu Europe, političku i gospodarsku situaciju u državi, zbog čega je Hrvatska tako pala nakon pobjede u Domovinskom ratu, kako privući iseljeništvo na novo zajedništvo s Domovinom, izglede da aktualna vlast privuče strane investicije, inicijativu predsjednika države o promjeni Ustava, koliko je Hrvatska povukla novca iz EU fondova, medijske slobode u Hrvatskoj, početak gradnje Pelješkog mosta, situaciju s gospodarskim pojasom, izjavu ministrice vanjskih poslova španjolskom El Paisu te kada će se uključiti u kampanju za izbore.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kako ocjenjujete najnoviju izjavu nositelja liste Kukuriku koalicije Nevena Mimice da će se na svibanjskim izborima za EU parlament odlučivati o “naprednom” ili “konzervativnom” modelu Europe?

– To su stare floskule po kojoj su socijalisti napredni, a ostali nazadni. Međutim, iza te ideološke bahatosti krije se trenutna praznina ljevice u Hrvatskoj i Europi. Današnji socijalisti više brinu o promjeni definicije braka i promicanju rodne ideologije nego o položaju radnika u društvu. U tom smislu je kršćanska demokracija, inspirirana socijalnim naukom Crkve, puno uspješnija i naprednija u promicanju socijalne pravde i gospodarskog razvoja.

Stoji li tvrdnja da “progresivni model” zastupa Kukuriku koalicija, a “konzervativni” HDZ?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Hrvatski radnici su najbolje osjetili kakav je “progresivni model” SDP-a. Jedino što je progresivno raslo bio je broj nezaposlenih i dug Republike Hrvatske. Treba ovdje priznati grješke i prijašnjih vlada, ali to ne umanjuje odgovornost premijera Milanovića. Iako je imao priliku, nije pokrenuo reforme za rast gospodarstva već se umjesto toga bavio kadrologijom i ideološkim napadima na tradicionalne vrijednosti hrvatskog naroda. Rezultati su poražavajući i zbog toga se sve više stječe dojam da Milanovića više nitko ne shvaća ozbiljno.

Mimica tvrdi da progresivne, napredne socijaldemokratske snage, u koje ubraja SDP i Kukuriku koaliciju, žele model Europe koji potiče rast, nova ulaganja i zapošljavanja. Zar u Hrvatskoj nije sve suprotno?

– Nakon dvije godine vladavine, svima je jasno da je Kukuriku koalicija potrošena i ne može potaknuti rast. Mimica to dobro zna i zato želi izbjeći raspravu o situaciji u Hrvatskoj. Međutim, to je neizbježna tema u ovoj kampanji za europske izbore jer je Milanovićeva vlada dobivala potporu europskih socijalista za njenu promašenu politiku. Stoga sam uvjeren da će u nedjelju 25. svibnja hrvatski građani dati crveni karton Milanovićevoj vladi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Što bi u biti značila pobjeda “progresivnog” modela na europskim izborima?

– Takvog modela zapravo nema. Kod njih trenutno postoji samo velika dezorijentiranost.

Kako ocjenjujete trenutnu situaciju u Hrvatskoj, političku i gospodarsku?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– U Hrvatskoj se paralelno događaju dva procesa. Očigledno je da se Milanovićeva vlada raspada, iz dana u dan sve više gubi kapacitet upravljanja zemljom. Ta politička nestabilnost, koja se očituje u sve otvorenijim sukobima unutar SDP-a, onemogućava provedbu bilo kakve ozbiljnije gospodarske reforme. Ispod te političke i gospodarske površine istodobno se događaju dublji procesi promjena koji su vezani za naš ulazak u Europsku uniju. U prvom redu mislim na procese koji su započeti izručenjem bivših čelnika jugoslavenske tajne policije i koji bi mogli dovesti do pažljive, odgovorne, ali isto tako presudne demontaže starih struktura čija je politička i financijska moć do nedavno izgledala neupitna.

Zašto je došlo do tako velikog pada nakon pobjede u Domovinskom ratu i izborene nezavisnosti?

– Prije 25 godina, nacionalna politika bila je u znaku stvaranja i obrane države. Zauzimanje mjesta koje nam pripada u Europi bio je još jedan uspjeh nezavisne Hrvatske. Međutim, zbog povijesnih okolnosti, političkog klijentelizma ali i moći interesnih grupacija o kojima sam prije govorio, u Hrvatskoj se nisu dosad pokrenule strukturne promjene koje bi omogućile novi val proizvodnje i pozicioniranje na europskom i svjetskom tržištu. Hrvatska je postala nezavisna država, ali s okovima postsocijalističkog sustava dogovorne ekonomije. Danas smo zemlja u kojoj se gotovo ništa ne proizvodi i gotovo sve uvozi, a bez vlastite proizvodnje ne možemo se gospodarski i društveno razvijati. Zato tvrdim da zagovarati nacionalnu politiku danas znači zagovarati socijalno tržišno gospodarstvo, povratak proizvodnje i time stvaranje radnih mjesta.

Može li aktualna vlast privući strane investicije?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Nisu dosad pokazali sposobnost privlačenja investicija, ni stranih ni domaćih. Čestom promjenom pravila, lutanjem u politici i isključivim fokusom na poreznu presiju nisu stvorili uvjete za ulaganja. Uz to je Milanovićeva vlada sada upala u političku nestabilnost i pretežno se bavi unutarnjim trzavicama. Moj je zaključak da je time Milanovićeva vlada izgubila kredibilitet i više ne može upravljati zemljom.

Došli ste u Hrvatsku iz dijaspore, kako privući iseljeništvo na novo zajedništvo s Domovinom?

– Moj je dojam da osim predsjednika Franje Tuđmana, malo tko je u političkim i gospodarskim strukturama bio iskreno otvoren prema hrvatskom iseljeništvu. To nije bio samo slučaj kod nas, u Sloveniji su bili jednako zatvoreni iako su nakratko imali premijera Bajuka koji je došao iz Argentine. Međutim, u pravilu su bivše jugoslavenske oligarhije, koje su se perpetuirale u svojim nacionalnim okvirima nakon raspada bivše države, bile prilično zatvorene prema svakome tko nije potekao iz njihovog kruga. Ono što bi sada moglo ići na ruku hrvatskim iseljenicima i svim hrvatskim građanima koji nisu dio starih struktura jest novi val demokratizacije političke i gospodarske scene koji bi mogao biti pokrenut nakon ulaska u EU.

Je li Vam prihvatljiva inicijativa predsjednika države o promjeni Ustava?

– Ta inicijativa još nema jasno definirane konture, ali moj je načelan stav da se hrvatska demokracija mora razvijati u smjeru jačanja parlamentarizma, a ne jačanja predsjedničkih ovlasti.

Hoće li to dovesti do novih prijepora umjesto da se koncentriramo na rješavanje gorućih problema – gospodarski razvoj, nezaposlenost, demografsku obnovu i t.d.?

– Za brže rješavanje tih problema potreban je što širi konsenzus političkih i društvenih čimbenika, ali nisam siguran da će to biti u fokusu ovog prijedloga ustavnih promjena. Još su svježa sjećanja na posljednji pokušaj ustavnih promjena koji je bio isključivo usmjeren zaštiti bivših čelnika jugoslavenske tajne policije. Hvala Bogu i nekim hrabrim ljudima to nije prošlo. Sada se ponovno otvara pitanje ustavnih promjena i to na samom kraju mandata predsjednika Josipovića. Po meni, to nije pitanje koje se može otvoriti na kraju mandata.

Američka nevladina udruga Freedom House rangirao je Hrvatsku glede medijskih sloboda na 83. mjesto, čak niže nego 2007. Što bi trebalo učiniti da se odmaknemo od djelomično slobodnih zemlja glede medijskih sloboda?

– Stanje u medijima je samo refleksija stanja ograničene slobode na političkom i gospodarskom planu. Dakle, potrebno je širiti pluralizam na svim područjima, iako to nije nimalo lako. Vidite i sami, kako je samo najava o pokretanju portala narod.hr izazvala veliku buru. Bili ste napadnuti sa svih strana.

Nametnuto je uvjerenje da od hrvatskih europarlamentaraca nema bitne koristi. Sve se svelo, za hrvatske prilike, na znatne plaće?

– Nakon deset mjeseci rada moramo izaći s konkretnim rezultatima našeg rada. U financijskom djelu to je u prvom redu izglasavanje proračuna od 11 milijardi eura za Hrvatsku do 2020., ali i konkretni odgovori na izvanredna stanja kao što je bio naš zahtjev pokretanja Europskog fonda solidarnosti za Gorski kotar i poplavljena područja u županijama zagrebačkoj, karlovačkoj i sisačko-moslavačkoj. Mislim da je također bilo važno da smo po prvi puta pokrenuli inicijativu da Europski parlament oda počast vukovarskim žrtvama 18. studenog 2013. Isto tako je bilo važno zauzet se u Europskom parlamentu za kršćanske vrijednosti na kojima su izgrađene Hrvatska i Europa. Uz naše rasprave na plenarnoj sjednici, naši su glasovi bili presudni za afirmaciju prava na život i odbacivanje inicijativa socijalističke zastupnice Estrela i komunističke zastupnice Zuber. Nismo zaboravili niti našu braću u Bosni i Hercegovini, koji su bili ohrabreni rezolucijom Europskog parlamenta od 4. veljače. i zauzimanjem za ravnopravnost hrvatskog naroda i europske perspektive BiH. Također je bilo potrebno da se u Europskom parlamentu čuje naš čvrst odgovor onima koji su hrvatski narod proglasili nazadnim zbog referenduma o braku. Drago mi je što smo mogli organizirati dolazak dr. Željke Markić i prezentaciju građanske udruge “U ime obitelji” u Europskom parlamentu.

Kako izgleda jedan Vaš radni dan u EU parlamentu?

– Kad su plenarne sjednice u Strasbourgu, rasprave počinju uglavnom u 8.30 i traju do kasno u večer. U podne je uvijek glasovanje, a paralelno s plenarnim raspravama se održavaju sjednice Odbora za vanjsku politiku, čiji sam član, te ostalih radnih tijela EP. Svaki dana imamo sjednicu Kluba zastupnika Europske pučke stranke na kojima raspravljamo o zakonskim inicijativama i dogovorimo stajališta. Za vrijeme plenarnog zasjedanja u Strasbourgu imamo barem jedan tjedni briefing za hrvatske novinare. Često imamo i skupine hrvatskih građana kojima smo domaćini u EP. Sastavni dio našeg rada su sastanci s drugim zastupnicima ili članovima Europske komisije s kojima dogovaramo određene inicijative, kao što je na primjer bila rezolucija o Bosni i Hercegovini.

Za što ćete se konkretno zalagati, ako budete izabrani, u slijedećem mandatu EU parlamenta?

– Zastupat ću i dalje demokršćansku politiku afirmacije prava i dostojanstva svake ljudske osobe, obitelji i našeg hrvatskog naroda. U prošlom sazivu pokrenuli smo neke inicijative za povratak proizvodnje u Hrvatsku i Europu, uključujući i reformu financijsku sustava kako bi se uspješnije kreditirala proizvodnja malih i srednjih poduzeća. U novom sazivu će to biti prioritet jer nema zemlje koja je izašla iz krize bez pokretanje proizvodnje. Stoga moramo iskoristiti i instrumente EU za ulaganje u nove tehnologije, obrazovanje, povećanje konkurentnosti i reformu kreditnog sustava. Jedino novom proizvodnjom možemo stvoriti radna mjesta, a to je imperativ ovog vremena.

Prate li europarlamentarci situaciju u Hrvatskoj?

– Naravno. Od ponedjeljka do četvrtka smo u Europskom parlamentu, ali petkom i često subotom imamo susrete s građanima u Hrvatskoj. U deset mjeseci mandata imao sam preko 80 tribina i susreta s građanima diljem cijele Hrvatske kako bih izvijestio o mom radu te čuo njihova pitanja, kritike, komentare i prijedloge.

U javnosti se iznose protuslovni podatci o tome koliko smo povukli novaca iz EU fondova. Kako stvari stoje s tim novcima?

– Premalo i presporo se radilo u pripremi projekata za strukturne fondove koji su nam se otvorili nakon ulaska u EU. Sada se uglavnom implementiraju manji projekti koji su pripremljeni ranije, prije ulaska, za vrijeme pretpristupnih fondova. Međutim, ključni problem je nedostatak jasne razvojne strategije. Ni EU sredstva neće dati željene rezultate, ako ih trošimo u projekte koje ne stvaraju dodatnu vrijednost i nisu u funkciji povratka proizvodnje u Hrvatsku. Isto tako smatram da se uopće nije prepoznala važnost EU fondova za demografsku obnovu, bez koje nema ni gospodarskog razvoja. Jedna je Irska, na primjer, posvetila 30 posto EU sredstava na demografsku politiku i danas ima najveću stopu nataliteta u Europi.

Kad će početi gradnja Pelješkog mosta?

– Iako mandat ove Europske komisije traje do listopada, očekujem da će se konačna odluku o financiranju Pelješkog mosta s EU sredstvima donijeti nakon izbora nove Komisije.

Što je s gospodarskim pojasom u hrvatskom dijelu Jadrana?

– U Europskom parlamentu smo izglasali rezoluciju kojom se traži takva zaštita na Jadranu i na Mediteranu. U svojoj sam raspravi istaknuo kako se time jasno izražava tzv. dogovor u europskom duhu koji je spomenut u Pristupnog ugovoru. Točno je također da je slovenska politika najavila kako neće prihvatiti odluku Arbitražnog suda ako ne bude u skladu sa njihovim zahtjevima, što znači da će pokušavati i dalje ometati naše ribare i zaštitu hrvatskog Jadrana. Međutim, odluka Arbitražnog suda bit će donesena za nekoliko mjeseci i na nju Slovenija više nema pravo prigovora. Poznata je pozicija Dmitrija Rupela da bi se stoga trebalo bilateralno dogovoriti prekid rada Arbitražnog suda, no vjerujem da se to ne će dogoditi. Hrvatska naprosto ima pravo zaštiti svoj dio Jadrana.

Povjesničari tvrde da vrijeme pred Prvi svjetski rat u mnogome sliči današnjem. Ugrožava li Rusija stabilnost Europe?

– Eskalacija sukoba u Ukrajini nikome ne odgovora. SAD su u boljem položaju zbog svoje energetske neovisnosti, ali otvoreni rat u Ukrajini bio bi poguban i za Europsku uniju i za Rusiju. Naravno i za samu Ukrajinu. U našim medijima je puno toga rečeno o mogućim negativnim gospodarskim implikacijama za Europu, ali mora se ovdje reći da bi i Rusija srednjoročno i dugoročno puno izgubila. Kratkoročno je Putin dodatno učvrstio svoju vlast i popularnost u Rusiji ilegalnom aneksijom Krima i potporom separatistima na istoku i jugu Ukrajine. Međutim, time je homogenizirao i ukrajinsku stranu koja je sada odlučna oružjem braniti teritorijalni integritet zemlje. A kada se jedan narod tako homogenizira ujedno postaje spreman podnijeti svaku žrtvu u borbi protiv vanjske sile, ma koliko ona bila snažna. Zato vjerujem da još postoji šansa za politički dogovor, jer bi daljna eskalacija sukoba mogla uvesti Moskvu u avanturu goru od Afganistana.

Je li se nešto bitno promijenilo u hrvatskoj vanjskoj politici nakon rezolucije EU parlamenta o BiH?

– Promijenilo se nešto u europskoj politici jer smo tom rezolucijom po prvi puta jasno rekli da su separatizam i centralizam kočničari europske perspektive BiH, te da federalna rješenja mogu osigurati jednakopravnosti svih konstitutivnih naroda i građana te time otvoriti vrata EU. Nikada prije se u dokumentima EU nije spominjao problem centralizma, odnosno unitarizma u BiH. Zbog toga su krenuli na nas i na Europsku pučku stranku žestoki napadi Zlatka Lagumdžije i drugih unitarista. Ni unitaristima ni separatistima ne odgovaraju europske promjene, kao što je promjena izbornog sustava. Nažalost Vesna Pusić svojom je inicijativom pokušala ići na ruku onima koji se opiru promjenama, ali taj dio njenog prijedloga nije dobio potporu ostalih članica EU. Umjesto propalih inicijativa, hrvatska bi vanjska politika trebala staviti naglasak na poštivanja rezolucije o BiH koju smo donijeli u Europskom parlamentu.

Potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić izjavila je španjolskom El Paisu za referendum o braku da se radi “o autentičnom napadu krajnje desnice”. Je li moguća takva izjava nekog europskog ministra o jednom legalnom i demokratskom postupku?

– Po čemu bi bile relevantne izjave osobe koja po svim istraživanjima predstavlja jednu marginalnu skupinu koja nikako ne može prihvatiti demokratski izraženu volju većine hrvatskih građana?

Kad ćete se uključiti u kampanju s obzirom na zdravstvene probleme?

– Dobro se oporavljam nakon operacije na nozi ali zasad još ne mogu hodati. Ipak koristim medije i društvene mreže za kontakt s građanima. Ako Bog da, vjerujem da bi se mogao pridružiti terenskoj kampanji za koji tjedan.

Hoće li odsutnost u kampanji umanjiti Vaše izborne rezultate?

– Volio bih biti s kolegama u kampanji ali prihvaćam i ovu situaciju. U svakom slučaju, s optimizmom gledam na ove izbore i ne sumnjam u pobjedu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.