Stvara li se u Rimu nova ‘versailleska Europa’ 25. ožujka?

Foto: fah

Početkom ožujka, u tom istom zlosretnom Versaillesu, čelnici najvećih država članica EU i eurozone održali su sastanak na kojem su utvrdili zajedničke pozicije za povijesni sastanak 27 država članica EU u Rimu, 25. ožujka, na kojem će biti donesena Deklaracija koja će odrediti budućnost Europske unije, njezinu unutarnju strukturu i dinamiku razvoja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Jednako kako su prije jednog stoljeća pobjedničke sile nakon Velikog rata u dvorcu Versailles iscrtavale nove europske granice, tako, čini se i danas, oni koji se drže pobjednicima novog velikog europskog političkog i ekonomskog rata, provedenog kroz procese europske integracije, stvaraju novu kartu Europe.

Domaćin skupa, francuski predsjednik Francois Hollande, njemačka kancelarka Angela Merkel i premijeri Italije i Španjolske Paolo Gentiloni i Mariano Rajoy suglasili su se, da je za daljnji razvoj Europske unije i europskih integracijskih procesa nužno izgraditi koncept “EU u dvije brzine”, prema kojem će skupina najvećih i ekonomski najmoćnijih – “izuzetnih” – kojoj, dakako, pripadaju njihove države, činiti jezgru budućeg ustroja EU i time, posredno, najvećeg dijela europskog kontinenta. Države članice u prvoj brzini ubrzat će procese prijenosa većeg dijela suvereniteta sa svojih nacionalnih država na tijela Unije, posebice u ekonomskoj i fiskalnoj politici kao i na obrambenom planu, od vojne industrije ,stvaranja zajedničkih zapovjednih struktura, preko integracije borbenih postrojbi uključujući i one na razini divizija, sve do stvaranja europske vojske. U načelu, namjera je stvoriti unutar Europske unije skupinu posebno razvijenih članica, koje će imati više razina integracije u usporedbi s perifernim europskim državama. U drugoj brzini, na nižoj razini integracije ostale bi novoprimljene i ekonomski slabije države članice Europske unije, od Estonije, Litve i Latvije na sjeveru, preko Poljske, Češke, Slovačke, Mađarske, Slovenije, Hrvatske, Bugarske i Rumunjske, do Grčke i Cipra na jugu. Platforma najmoćnijih europskih država, donešena u Versaillesu, biti će njihov zajednički stav na jubilarnom summitu EU u Rimu 25. ožujka povodom 60. godišnjice potpisivanja Rimskih ugovora kojima je osnovana Europska ekonomska zajednica, preteča Europske unije.

“Dugo vremena ideja o diferenciranoj Europi i posebnim tempom napretka izazivala je prijepore i otpore. Ali danas je ta ideja nužna. U suprotnom, Europa će eksplodirati.” – izjavio je francuski predsjednik Hollande u velikom intervjuu za Le Monde, La Stampu, The Guardian, La Vanguardiu, Suddeutsche Zeitung i Gazetu Wyborczi. Hollande se nije propustio osvrnuti na tzv. „desne populiste“, koji, po mišljenju europske elite, ugrožavaju liberalni poredak na europskim prostorima. “Krajnje desni nisu nikada bili tako moćni u posljednjih 30 godina, no Francuska neće popustiti. Cilj svih populista je izolirati Europu, zatvoriti  je od svijeta i izgraditi budućnost  Europe okružene bedemima i granicama svih vrsta… Zabrinjava činjenica da je danas u Europi na djelu povratak nacionalnih egoizama – svaka zemlja je u potrazi za vlastitim neposrednim interesom bez uvažavanja zajedničke ambicije” – izjavio je najnepopularniji francuski predsjednik posljednjih desetljeća, koji se zbog toga nije usudio niti pomisliti na sudjelovanje u novoj predsjedničkoj utrci.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pridružuje mu se kancelarka Angela Merkel svojim lažno empatijskim tonom: “Moramo prihvatiti činjenicu da se neke europske države kreću malo brže od drugih.”

U stvarnosti politika vodećih europskih država boreći se protiv duhova Margaret Thatcher i povampirenih europskih nacionalizama, koji tobože ometaju skladan razvoj i integraciju Europske unije, izgrađuje temelje za dominaciju nacionalnih interesa vlastitih država. Nije prvi put u povijesti da se nacionalni interesi moćnika guraju u prvi plan progoneći tobožnje nacionalizme slabijih.

Uslijedio je sastanak  „izabranih“ u Versaillesu koji je slučajno ili namjerno ostao u medijskoj sjeni iako je više nego izgledno da će se u skoroj budućnosti pokazati da je baš taj sastanak odredio buduća zbivanja na prostoru Europske unije i stvorio temelje novog geopolitičkog ustroja Unije i Europe. Versailles je možda još jednom u povijesti, koliko god to u ovom trenutku izgledalo pretenciozno rečeno, možda ponovo odredio budućnost Europe.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Konferencija u Versaillesu održana prije jednog stoljeća dok su se u pozadini djelili teritoriji i iscrtavale granice europskih i bliskoistočnih država u svojoj Dvorani ogledala, obećavala je novi pravedni mirovni poredak na europskim prostorima i stoljeće stabilnosti i prosperiteta. I danas oni koji u tom istom Versaillesu Europsku uniju i Europu dijele na dvije brzine razvoja i integracije, u biti ponovo iscrtavaju nove granice i to opet pod izlikom održavanja mirovnog poretka i stabilnosti na europskim prostorima, odnosno Europske unije, koja je po njima jedini jamac tog mirovnog poretka. Stoga ima uistinu razloga za bojazan, da se za Europu ponovo sprema novi Versailles.

I na kraju, mnogo važnija, ako ne i ključna poruka,  upućena je zapravo političkom i biračkom tijelu Francuske. Tamo će se odigrati ključna bitka za europski liberalni poredak. Francuskim biračima i politici upućena je jednostavna nemoralna ponuda iz Berlina i Bruxellesa – izaberite za predsjednika bilo koga osim Marine Le Pen i Francuska će s Berlinom i dalje ostati okosnica EU, ali sada njene još moćnije jezgre – Europe u prvoj brzini s kolonijalnom periferijom u drugoj ili trećoj brzini. U protivnom, izaberete li Le Pen, od toga neće biti ništa. Uostalom njemačka politika i ne skriva koliko su joj važni izbori u Francuskoj, pa Deutsche Welle iz pera Richarda Fuchsa u članku od 27. veljače otvoreno poručuje: “Budućnost Njemačke odlučuje se i u Francuskoj…. Miješanje u francusku kampanju pozitivnim porukama, kako njemačkih političara tako i predstavnika civilnog društva, ne bi značilo ništa drugo nego investiciju u zajedničku budućnost….. Ispružena ruka preko Rajne, koja je praoca Europske unije Roberta Schumana upisala u povijest, pravi je odgovor na huškanje jedne Marine Le Pen. “

Cijeli članak pročitajte ovdje

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.