Predsjednik Sabora Petrov: Država neće spašavati Todorića

Predsjednik Hrvatskog sabora Božo Petrov izjavio je u srijedu da je Ivica Todorić odgovoran za stanje u Agrokoru, pa od njega očekuje da povuče racionalne poteze i shvati da Vlada HDZ-a i Mosta neće provoditi politiku od prije 20 godina.

“Nitko osim Ivice Todorića nije odgovoran za stanje u Agrokoru i zato očekujemo prvo od njega da povuče racionalne poteze i shvati da zajednička Vlada HDZ-a i Mosta neće provoditi politiku od prije 20 godina”, poručio je Petrov.

Država neće spašavati Todorića, već će braniti gospodarski sustav i štititi po potrebi interese Hrvatske, jer Agrokor je po broju svojih tvrtki i tvrtki koje posluju s njim strateška kompanija za hrvatsko gospodarstvo.

“Upravo zato država će po potrebi braniti gospodarski sustav vlastite zemlje, a oba partnera u Vladi, i HDZ i Most, zajednički će biti spremni djelovati ako dođe do potrebe”, istaknuo je Petrov.

Evo što kažu Brkić, Puljiz, Hauptman i Vedriš

Vjerojatno neće doći do kraha Agrokora, no moguće je veliko preslagivanje, uključujući i vlasničko, pri čemu država ne bi smjela pomagati privatnoj kompaniji izvan okvira unutar kojeg pomaže i ostalima, smatra ekonomski analitičar i profesor Fakulteta političkih znanosti Luka Brkić.

Sve veći interes za probleme Agrokoru početkom godine potaknut je sniženjem kreditnog rejtinga tog koncerna, pri čemu su dvije vodeće agencije ponajprije upozorile na njegovu visoku zaduženost i rastući rizik refinanciranja dugova.

Prema podacima iz financijskih izvješća objavljenim na internetskim stranicama koncerna, obveze Agrokora krajem rujna prošle godine iznosile su 45,2 milijarde kuna. Od toga se na dugoročne obveze Agrokora odnosi 20,3 milijarde kuna, dok kratkoročne obveze ukupno iznose 24,9 milijardi kuna. Najveći dio kratkoročnih obveza činee obveze prema dobavljačima, koje su krajem rujna prošle godine dosegnule 16,2 milijarde kuna.

Na upit što bi za hrvatsko gospodarstvo značilo da Agrokor dođe u situaciju da ne može otplaćivati svoje dugove dobavljačima i kreditorima, Brkić je za Hinu istaknuo kako bi to zbog veličine same kompanije izazvalo velike i značajne potrese u hrvatskom gospodarstvu.

“Radi se o najvećoj hrvatskoj i regionalnoj kompaniji, prema tome pad, propast ili veliki tektonski poremećaj u okviru takvog poslovnog subjekta mora imati višestruke učinke, mora imati neki tsunami efekt koji ne bi bio mali. Izvan svake dvojbe je da bi to izazvalo dosta velike probleme u gospodarstvu ove zemlje”, rekao je Brkić.

Vezano uz pitanje bi li država na bilo koji način trebala intervenirati u slučaju Agrokora, Brkić odgovara kako na to nema jednoznačnog odgovora ni u struci ni u politici. Po njemu, ne stoji argument da je netko prevelik da bi propao, a koji se koristi i u ovoj priči, kao i kroz povijest, i to u razvijenijim ekonomijama od naše.

Kroz tu vrstu argumentacije, kaže, istodobno se provlači loše politikantstvo na način da se tvrdi da je netko prevelik pa ne smije propasti, a propada niz drugih manjih kompanija dok se velike spašavaju. U tom je smislu istaknuo primjer zadnje velike financijske krize u SAD-u i Europi.

“Država treba brinuti o poslovnim subjektima, o efikasnijoj i pravednijoj alokaciji resursa, o zakonodavnom okviru u kojem se čitavi procesi tržišnih posredovanja događaju. O svemu tome treba brinuti, ali indirektno. Direktno zadiranje u privatni sektor na način da se nekoga iz privatnog sektora favorizira u odnosu na nekoga drugoga politički je vrlo osjetljivo. Načelno se u situaciji Agrokora država treba brinuti na način kao što se brine i o ostalima. Međutim, ne može se, u bilo kojoj hipotetskoj, pa ni u ovoj konkretnoj situaciji, prema nekima postavljati s majčinskim, a prema drugima s maćehinskim osjećajima”, kaže Brkić.

Također, Brkić ne vjeruje da će doći do propasti kompanije, no predviđa njezino veliko preslagivanje, vjerojatno i vlasničko. “U ovom trenutku nemoguće je predvidjeti što će se događati. Ponavljam, mislim da neće doći do kraha u onome smislu da će kompanija biti likvidirana. Vjerojatno je i dobro da to tako ne bude”, zaključio je Brkić.

Jakša Puljiz s Instituta za razvoj i međunarodne odnose smatra da bi veliki potresi u Agrokoru mogli zatresti hrvatsko gospodarstvo.

“Pa i više od toga, jer multiplikativni učinak toga bi bio i značajno veći jer bi veliki broj poduzeća koja sad posluju s Agrokorom došlo u nezavidnu situaciju. Tako da zaista slažem da država treba aktivno pratiti što se događa i kako u skladu sa svojim mogućnostima pomoći. Naravno, financijske operacije u tom smislu su isključene, s obzirom na stanje u državnom proračunu, a niti je to uloga države”, istaknuo je u utorak Puljiz, odgovarajući na upit novinare Hrvatskog radija u emisiji “U mreži prvog”.

Na upit kako bi država mogla pomoći Agrokoru zapadne li u teškoće s vraćanjem dugova, Manica Hauptman, savjetnica za gospodarska pitanja u Predstavništvu Europske komisije Hrvatskoj kazala je da sve treba biti unutar zakonskog okvira.

“Sve unutar zakonskog okvira i svih pravila o konkurenciji otvorenog tržišta. Mi pratimo situaciju, naravno, jer može imati veliki utjecaj i na zaposlenost, i na fiskus, ali za sada smo u ulozi promatrača”, istaknula je u srijedu Hauptman, odgovarajući na upit novinarke u “U mreži prvog”.

Mladen Vedriš s katedre za ekonomske znanosti Pravnog fakulteta u Zagrebu, pak, u istoj je emisiji naglasio da država ne bi trebala sudjelovati u pomaganju Agrokora izravno s financijskim sredstvima. “Ne direktno s nekim financijskim sredstvima, ali itekako mora biti upoznata sa stanjem i sudjelovati u pronalaženju rješenja u smislu partnerstava, razgovora s bankama itd., da da jednu potporu restrukturiranju, a ne da ona provodi restrukturiranje”, izjavio je Vedriš.