“Industrija kože i kožnih proizvoda u posljednjih nekoliko godina bilježi kontinuiran rast te pozitivne trendove u svim segmentima poslovanja. Velike su mogućnosti zapošljavanja u ovom sektoru s obzirom na sve značajnije greenfield investicije u posljednjih nekoliko godina”, piše Hrvatska gospodarska komora.
Ove godine, u poslovnoj zoni Jalžabet pored Varaždina svoje je mjesto našla investicija austrijske tvrtke Wollsdorf vrijedna 8,5 milijuna eura, koja će tijekom sljedeće godine dana otvoriti oko 250 novih radnih mjesta. Wollsdorf je inače vodeća svjetska tvrtka u proizvodnji i obradi te finalizaciji kožnih komponenti u autoindustriji, industriji namještaja te avioindustriji.
Njemačka tvrtka HAIX uložila je šest milijuna eura u unapređenje i proširenje proizvodnog pogona. Završetkom radova, ukupna je površina proizvodnog pogona sa 6000 četvornih metara narasla na 12.000. Uz investiciju u proširenje pogona, HAIX je uložio dodatnih šest milijuna eura u opremu pogona. Proširenjem proizvodnih kapaciteta i novih strojeva omogućeno je povećanje proizvodnog obujma s 3500 pari obuće na dan na ukupno 6600 pari. Nove investicije omogućile su i nova zapošljavanja. Otvoreno je ukupno 200 novih radnih mjesta, a još će 250 biti zaposleno kao zamjena za djelatnike koji odlaze u mirovinu u sljedećem razdoblju.
Sredinom 2013. godine, austrijska tvrtka Paul Green, jedna od najvećih europskih proizvođača ženske modne obuće, u Prelogu u Međimurskoj županiji otvorila je modernu tvornicu na 6800 četvornih metara. U najmoderniji objekt regije uložili su 4,5 milijuna eura, a još toliko i u opremu te je cijela investicija vrijedna oko 10 milijuna eura. Najavljeno je i proširenje tvornice najkasnije za pet godina, do kad bi trebao proraditi i logistički centar iz kojeg će se obuća distribuirati diljem svijeta.
Ove su investicije većinom u Međimurskoj i Varaždinskoj županiji u kojima ova industrijska grana zapošljava više od 75 % od ukupnog broja zaposlenih u kožarsko-prerađivačkoj industriji Hrvatske. Uz strane investicije, pozitivne pomake bilježe i poznate hrvatske tvrtke – Ivančica d. d. i Borovo d. d., koje zahvaljujući kontinuiranim ulaganjima u proizvodne pogone, stručnom usavršavanju zaposlenika, marketinškim aktivnostima te nastupima na međunarodnim sajmovima, imaju svoje kupce na domaćem i stranom tržištu.
„HGK je aktivno uključena te pomaže gospodarstvenicima svim raspoloživim resursima u organiziranju tematskih skupova, na kojima je moguće ostvariti suradnju putem udruživanja i razmjene ideja te putem sajmova na ino-tržištu, na kojima tvrtke (uz sufinanciranje HGK i druge vrste potpore) dobivaju solidnu platformu za distribuciju i promociju svojih proizvoda na potencijalno tržište. HGK je tako organizirala i 2. Regionalni skup kožara i obućara ‘Obrazovanje stručnih kadrova za područje proizvodnje kože, obuće i galanterije’, na kojemu je javnost upoznala s problemom nedostatka srednjoškolaca i studenata zainteresiranih za obrazovanje u području obrade kože i izrade proizvoda od kože“, rekla je stručna suradnica Sektora za industriju HGK Branka Prišlić.
Predložene su i mjere za rješavanje problema, poput proglašavanja zanimanja deficitarnim radi malog broja upisanih učenika, kako bi se osiguralo stipendiranje gospodarstvenika, lokalne zajednice i obrazovanja pri ulaganju u materijalnu opremljenost radionica i specijaliziranih učionica. Nadalje, u svim je programima nastave potrebno povećanje broja sati praktične nastave na razini srednjoškolskog obrazovanja, radi stjecanja znanja i vještina u radu te uvođenja modela učenja na radnome mjestu, kako bi učenike približili poslu. Potrebno je uspostaviti i optimalnu mrežu programa kože u strukovnim školama, a koji se temelje na analizi i procjeni regionalnih razvojnih gospodarskih potreba te na procjeni materijalnih i kadrovskih uvjeta u školi.
Postojeća dva trogodišnja programa – Obućar i Galanterist, valja modernizirati u skladu s potrebama tržišta rada te popularizirati novi strukovni kurikulum “Modelar obuće i kožne galanterije”, kako bi se osigurao prelazak iz strukovnog obrazovanja u visoko obrazovanje i uklonile prepreke mladim ljudima na tržištu rada. Također, valja popularizirati fakultet putem stipendija i studentskih kredita.
Nužno je i aktivno uključivanje u programe mobilnosti učenika, studenata, nastavnika i gospodarstvenika, stvaranje strateških partnerstava sa srodnim institucijama u Europi, uključivanje u rad Sektorskog vijeća tekstila i kože s aktivnostima oko provedbe Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira te cjelovite kurikularne reforme, ali i prijave za dobivanje sredstava Europskoga socijalnog fonda (ESF-a) za Hrvatsku, u razdoblju od 2014. do 2020., u aktivnostima Ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje te Promicanje zapošljavanja i potpora mobilnosti radne snage.
Hrvatska kožarsko–prerađivačka djelatnost ima dugu proizvodnu tradiciju te je u svijetu kožarstva i obućarstva priznata kao tradicionalno kvalitetan proizvođač, pri čemu su najznačajniji naručitelji uslužnih poslova (obuće) s EU tržišta.
