Zahvaljujući rastu potrošnje, industrijske proizvodnje i investicija, kao i doprinosu turizma, makroekonomisti procjenjuju da je hrvatsko gospodarstvo u drugom tromjesečju ponovno poraslo više od 2 posto, ali sporije nego u prethodnom kvartalu.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će krajem mjeseca prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u drugom tromjesečju, a osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Procjene rasta kreću se u rasponu od 2,1 do 2,5 posto.
Bit će to već sedmo tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 2,7 posto na godišnjoj razini.
Makroekonomisti u anketi Hine navode da se rast gospodarstva ponajviše zahvaljuje jačanju osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a.
Snažan rast potrošnje i turizma
Osobna potrošnja ohrabrena je dobrim rezultatima u turističkoj predsezoni i sezonskim poboljšanjima na tržištu rada, dok na realan raspoloživi dohodak pozitivno utječe i nastavak pada prosječnih cijena potrošačkih dobara, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.
Prema podacima DZS-a, prosječna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama izosila je za lipanj 5.686 kuna, što je realno 2,4 posto više nego u istom lanjskom mjesecu.
Rast industrijske proizvodnje usporio
Pozitivno će na BDP utjecati i jačanje industrijske proizvodnje, koja je u drugom tromjesečju porasla 3,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. To je, doduše, sporije nego u prethodnom kvartalu, kada je industrija skočila 6,8 posto, no proizvodnja neprestano raste već 17 mjeseci zaredom, što je njezin najdulji pozitivan niz od 2007. godine.
Robna razmjena mogla bi imati neutralniji utjecaj nego u prethodnim tromjesečjima, kada je snažan rast izvoza pozitivno utjecao na BDP. Prema podacima DZS-a, vrijednost hrvatskog robnog izvoza porasla je u prvih šest mjeseci 2,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, na 43 milijarde kuna.
Nastavak rasta investicija
Pozitivno bi na BDP trebao utjecati i nastavak rasta bruto investicija u fiksni kapital, koje su u prethodnom tromjesečju porasle za 4,3 posto na godišnjoj razini, četvrti kvartal zaredom.
I dok se od investicija očekuje poticaj BDP-u, analitičari nisu sigurni u pozitivan doprinos državne potrošnje, koja je u prethodnom kvartalu porasla za 0,6 posto na godišnjoj razini.
Povećane procjene za 2016.
Zahvaljujući dobrim pokazateljima u prvom polugodištu, gotovo svi makroekonomisti povećali su procjene rasta gospodarstva u cijeloj 2016. Prema najnovijoj anketi Hine, osam makroekonomista u ovoj godini u prosjeku očekuju rast BDP-a za 2,1 posto, dok su prije tri mjeseca očekivali 1,4 posto. Pritom se njihove procjene rasta kreću u rasponu od 1,8 do 2,3 posto.
Pozitivni i negativni rizici
Pozitivno do kraja godine na gospodarstvo, smatraju makroekonomisti, utjecati još jedna dobra turistička sezona i nastavak rasta potrošnje. No, puno toga ovisit će i o vanjskom okruženju, poput rasta gospodarstva EU-a, najvećeg hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera, i kretanja cijena nafte.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
