Krajem listopada prošle godine javni je dug, prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), iznosio 283,8 milijardi kuna, što predstavlja 85,5 posto procijenjenog BDP-a za 2015. godinu.
Dug opće države, koji obuhvaća dug središnje države, fondova socijalne sigurnosti i lokalne države, u listopadu je u odnosu na rujan snižen za 2,2 milijarde kuna, ili 0,8 posto, no na godišnjoj je razini nastavio s rastom, pa je povećan za 7,9 milijardi kuna ili 2,9 posto, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na podatke HNB-a.
Javni dug na razini lokalnih jedinica je krajem listopada iznosio 5,2 milijarde kuna i u odnosu na mjesec ranije smanjen je za jedan posto, odnosno 50,5 milijuna kuna, dok je i na godišnjoj razini, peti mjesec zaredom, zabilježen pad, i to za 315,3 milijuna kuna, što je pad od 5,7 posto.
Glavnina javnog duga – 56,9 posto ili 161 milijarda kuna, odnosi se na zaduživanje države kroz dugoročne dužničke vrijednosnice dok 103,5 milijardi kuna (36,5 posto) čine državne obveze po kreditima. Preostale 19,2 milijarde kuna (6,8 posto ukupnog javnog duga) odnosi se na obveze države po kratkoročnim vrijednosnicama.
“Osim niskih stopa gospodarskog rasta, negativni rizici na visinu javnog duga i dalje ostaju slaba fiskalna konsolidacija te razmjerno visoki troškovi servisiranja javnog duga. Naime, prema posljednjim podacima Ministarstva financija, ukupni rashodi konsolidirane središnje države za plaćanje kamata u prvih jedanaest mjeseci prošle godine premašili su 10,7 milijardi kuna, što je 982 milijuna kuna više u odnosu na isto razdoblje 2014.”, zaključuju iz RBA.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
