Član HDZ-a i predsjednik saborskog odbora za zaštitu okoliša i prirode Branko Bačić izjavio je za narod.hr kako u južnom Jadranu postoje velike opasnosti kod crpljenja nafte zbog značajno većih dubina od onih u sjevernom Jadranu, a aktualna Vlada to bi radila bez studije utjecaja na okoliš, što je protivno Zakonu o zaštiti okoliša. Po tom zakonu trebale su prvo biti napravljene strateške procjene utjecaja na okoliš, a te strategije – nema.
“U Perzijskom zaljevu, gdje su najbogatija nalazišta nafte, prosječna dubina crpljenja nafte je 36 metara, a najdublja 108 metara. Ovdje mi govorimo o poljima južnog Jadrana gdje se dolazi do 1000 metara dubine,” rekao je Bačić i dodao kako su u svijetu takve bušotine vrlo rijetke jer su vrlo zahtjevne, skupe i teška je sanacija mogućeg izljeva.
“Jadran je proglašen najčišćim morem, hrvatski nautički turizam je najatraktivniji turizam na Mediteranu. Jedna havarija bi napravila katastrofu za Jadran. Nije moguće da se ovome priđe na ovakav način. Ja to osuđujem, to je bez poštovanja zakonske procedure,” smatra Bačić.
“Što je trebalo? Zakon o zaštiti okoliša govori o strategiji prostornog uređenja Hrvatske kojom su predodređene planirane lokacije za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika. Trebala je biti napravljena strategija utjecaja na okoliš i lokacija za istraživanje ugljikovodika,” objasnio je.
Bačić tvrdi kako je u nekoliko navrata upozoravao na netransparentnost i nezakonitost postupka od trenutka kada je donesena izmjena strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske u hrvatskom Saboru koja je bila podloga za sve kasnije radnje istraživanja i moguće eksploatacije nafte u RH.
“O čemu se radi? Nijedna strategija, a posebno ova se ne može donijeti bez izrade strateške procjene utjecaja na okoliš. U RH se za posve jednostavne projekte rade studije utjecaja na okoliš. Ako se postavi samo jedan ponton u nekoj uvali, morate imati studiju utjecaja na okoliš. Neshvatljiva je ta Vlada RH,” naveo je Bačić.
Dodaje kako se ide u proces istraživanja i mogućeg iskorištavanja ugljikovodika bez izrade strateške procjene utjecaja na okoliš, pogotovo što se tu radi o istraživanjima cjelokupnog epikontinentalnog pojasa, dakle cjelokupnog hrvatskog dijela Jadrana i taj proces moguće eksploatacije je zahtjevan tehnološki proces na dubinama od 300-400 metara, a da se o tome zainteresirana hrvatska javnost nije očitala.
“To je nedopustivo, da se takav proces događa bez javne rasprave. Takve poruke djeluju zbunjujuće i na moguće investitore. Nama u Hrvatskoj je prihod od turizma negdje skoro 20 % BDP-a. Idu li s takvim turizmom ruku pod ruku naftne platforme u blizini turističkih odredišta poput Dubrovnika? U HDZ-u nismo protiv eksploatacije plina, pa ni nafte na nekim prihvatljivim lokacijama gdje su dubine mora takve gdje je to u svijetu prihvatljivi proces, ali na dubinama kakve su južno od Korčule, Mljeta i Dubrovnika gdje su dubine do 1200 metara, taj projekt je poprilično opasan i posljedice mogu biti katastrofalne,” ocijenio je Bačić.
Osvrnuo se na data room (kolekcija podataka istraživanja potencijalnih nalazišta nafte u Jadranu) i naveo kako se 11 polja s potencijalnim nalazištima nalaze južno od Korčule pa sve do Privlake, dakle na dubinama od 500 do 1200 metara.
“Nema niti jednog zahvata u moru koji ne podrazumijeva izradu studije utjecaja na okoliš. Nedopustiv je ovakav šlamperaj u pristupu ovakvom velikom procesu kao što je istraživanje i eksploatacije nafte i plina u Jadranu. Treba biti neki nacionalni konsenzus, a ovdje se nisu izjasnili predstavnici lokalnih vlasti, predstavnici turističkih djelatnika, ribari, ekolozi, pa ni građani koji nemaju podatke kao da se ovdje konspirativno radi,” rekao je Bačić i dodao kako se ne smije u takve projekte ići bez rasprave.
“Za jedan najzahtjevniji tehnološki proces u svijetu, a to je crpljenje nafte na dubinama od 300 metara mi nismo napravili prethodnu procjenu utjecaja na okoliš,” zaključio je Bačić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
