U zgradi Vlade sinoć je bila radna večer – sastali su se premijer Andrej Plenković, predsjednik Sabora Božo Petrov i ministar financija Zdravko Marić, a pretpostavlja se da je tema bila cijena plina, navode neki mediji.
Srijeda je rok do kojeg bi opskrbljivači kućanstava trebali znati cijene plina i odlučiti hoće li ga nabavljati od HEP-a ili na tržištu. Stoga se može očekivati da će Vlada odluku o cijeni plina donijeti danas na telefonskoj sjednici.
Prema dosadašnjim najavama plin će od 1. travnja biti skuplji, no Vlada intenzivno pokušava utjecati na stavke koje čine cijenu kako bi poskupljenje bilo što manje, neslužbeno se doznaje iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike.
Ministarstvo će poskupljenje, o kojem bi Vlada odluku trebala donijeti početkom sljedećeg tjedna, pokušati ublažiti smanjivanjem udjela u cijeni koji imaju tranzitni i transportni troškovi, troškovi skladištenja, a pokušat će se utjecati i na cijenu koju HEP plaća Ini za domaći plin. Smatraju također da prostora za uštede ima i kod marži lokalnih distributera.
U Ministarstvu tvrde da bi bez tih mjera, o kojima se ovih dana intenzivno razgovara, plin od 1. travnja poskupio za 23 posto, budući da njegova tržišna cijena u zadnje vrijeme raste. Toliko bi poskupljenje, prema neslužbenim izračunima, za građane značilo u prosjeku ukupno 670 kuna godišnje više na računima za plin.
No, koliko će točno plin poskupjeti s početkom travnja za sada se točno ne zna.
Ovisit će to uz ostalo i o troškovima transporta plina, čije bi sniženje industriji, primjerice Petrokemiji, moglo značiti uštedu i do 20 milijuna kuna, izračunali su u Ministarstvu.
Ujedno otklanjaju mogućnost smanjenja PDV-a kako bi se, kao kod računa za električnu energiju, smanjili računi za plin.
Naime, kako objašnjavaju u Ministarstvu, struju plaćaju svi pa je sniženjem PDV-a (s 25 na 13 posto) postignut linearni učinak na sva kućanstva, dok plin ne koriste svi te bi se sniženjem PDV-a pogodovalo samo dijelu građana.
Hrvatska, kažu u Ministarstvu, k potpunoj liberalizaciji tržišta plina ide prvenstveno zbog tužbe MOL-a Europskoj komisiji protiv Hrvatske, zbog netržišnih uvjeta u plinskom biznisu. Tvrde pritom da bivša vlada nije zaštitila interes Hrvatske u tom slučaju.
Na pitanje kako se Inu može natjerati da domaći plin prodaje u Hrvatskoj odnosno HEP-u, a ne da ga izvozi, što može prema izmjenama Zakona o tržištu plina, u Ministarstvu odgovaraju da je Ini ipak najisplativije plin prodavati u Hrvatskoj, a da prema potrebi mogu reagirati destimulacijom izvoza povišenjem izvoznih taksi.
Što se tiče cijene struje, u Ministarstvu kažu kako će, zbog ostavštine vlade kojoj je na čelu bio Zoran Milanović, naknade za poticanje obnovljivih izvora energije sigurno “ići gore” i to prije lokalnih izbora.
To će građanima povećati račune za struju, ali u Ministarstvu tvrde da ukupno gledajući ne bi trebalo poništiti učinak porezne reforme, odnosno struja građanima ne bi trebala poskupjeti u odnosu na 2016. godinu. Zbog nižeg PDV-a računi za struju su od početka ove godine niži za prosječnih 9,6 posto, dok se nakon dizanja naknada za obnovljive izvore očekuje poskupljenje između pet i sedam posto, preliminarni su izračuni Ministarstva.
Poskupljuju i cestarine
Najavljeno je i poskupljenje cestarina. Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković u petak je komentirao najavu poskupljenja cestarina na autocestama pod upravljanjem Hrvatskih autocesta (HAC) za 5 posto izvan sezone odnosno za 15 posto ljeti, kazavši da je ukupan dug HAC-a 5,2 milijarde eura, od čega samo ove godine dospijeva 1,2 milijarde, što HAC iz svojih prihoda ne može vratiti.
“Svi znaju da je ukupan dug Hrvatskih autocesta 5,2 milijarde eura. Ove godine dolazi na naplatu 1,2 milijarde eura, a slijedeće godine još i više. To je veliki problem za državne financije, koji treba riješiti. Mi smo prije otprilike godinu dana, nakon što smo odustali od prodaje autocesta, u suradnji sa Svjetskom bankom krenuli u poslovno i financijsko restrukturiranje”, izjavio je ministar Butković novinarima u Rovinjskom selu nakon obilaska obnovljenog dijela državne ceste DC303 Rovinjsko selo – Brajkovići – Kurili.
Dodao je da ti pregovori još traju, da su u završnoj fazi, no da Vlada još nije donijela odluku. Po njegovoj ocijeni, Vlada će odluku donijeti vrlo brzo jer Hrvatskoj, kako je rekao “ove godine dospijeva na naplatu 1,2 milijarde eura, a to je nešto što Hrvatske autoceste iz svojih prihoda ne mogu vratiti”.
“To je jedan reformski paket mjera koji se priprema, a koji ide u cilju povećanja prihoda odnosno smanjenja rashoda u samim tvrtkama. Time želimo stvoriti i napraviti da tvrtke budu održive i stabilne i da više ne zadaju glavobolju državnom proračunu”, istaknuo je Butković.
Dodao je da će uskoro taj reformski paket mjera biti prezentiran hrvatskoj javnosti. “To je jako dobra stvar te smatram da je to jedino rješenje da izbjegnemo prodaju odnosno koncesioniranje hrvatskih autocesta odnosno da one budu u rukama Hrvatske i hrvatskih građana. Uostalom, ljudi su s više od 500 tisuća potpisa dali jasan signal da ne žele takvo rješavanje problema”, ustvrdio je Butković, ponovivši kako pregovori još nisu gotovo te kako će javnost za desetak dana o svemu upoznata.
Na pitanje novinara je li se odustalo od uvođenja vinjeta, ministar Butković je naglasio kako se od toga nije odustalo. “Mi moramo štititi prihode hrvatskih autocesta i ne smijemo dozvoliti smanjivanje prihoda. Analize i studije koje su sačinjene po pitanju uvođenja vinjeta nisu dale rezultate da bi se prihodi povećali na autocestama, čak suprotno”, rekao je ministar.
Istaknuo je da međutim da je u pregovorima sa Svjetskom bankom i budući sustav naplate ostavljen otvorenim pitanjem. “Do kraja godine napravit će se još jedna studija, koja će sagledati sve elemente, čuvajući prihode, ali povećavajući sigurnost i činjenicu da treba povećati promet na autocestama, tako da ćemo do kraja ove godine imati odgovor”, zaključio je Butković dodavši da “vinjete nisu zatvorene kao prijedlog, ali u ovom trenutku najvjerojatnije će se ostaviti ovaj sustav naplate”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
