Hrvatska narodna banka (HNB) od svake vlade, pa tako i sljedeće, očekuje provedbu strukturnih reformi potrebnih za snažniji gospodarski rast, izjavio je u četvrtak guverner HNB-a Boris Vujčić.
Očekivanja HNB-a od vlade uvijek su ista, a odnose se na provedbu neophodnih strukturnih reformi kako bi se omogućilo povećanje produktivnosti, a onda i poticajna stopa rasta BDP-a, izjavio je Vujčić nakon predavanja guvernera središnje banke Nizozemske Klaasa Knota o izazovima za ekonomsku politiku u europskoj monetarnoj uniji iz perspektive središnje banke.
“Mislim da je to izuzetno važno i da se na to buduća vlada mora fokusirati”, rekao je Vujčić. Dodao je kako “ne bi bilo dobro da se rješenja traže ondje gdje ih nema, jer će se onda zaboraviti tražiti gdje stvarno postoje”.
Upitan misli li pritom na monetarnu politiku odgovorio je potvrdno, jer, kako je rekao, od te se politike očekuje jako puno, a njen doprinos, posebno ako je ekspanzivna, s vremenom opada, kao i u Europi gdje je uspjela u smanjenju kamatnih stopa, ali ne i u tome da iz toga proizađu više stope inflacije, veća potrošnja i rast BDP-a.
Monetarna politika, ističe Vujčić, nije ograničavajući faktor. “Ako pokušavate riješiti nešto što nije ograničavajući faktor za ekonomiju, zaboravljate rješavati ono što jest, a to su strukturne stvari odnosno reforme koje treba provoditi”, kazao je.
Vujčić je takvu situaciju usporedio s vicem o čovjeku koji traži ključ tamo gdje je siguran da ga nije izgubio, a kad ga prijatelj pita zašto tako čini odgovara da traži tamo gdje ima svjetla, a ne gdje je mrak.
“Čini mi se, slušajući predizbornu kampanju, da se često radi upravo o tome”, kaže Vujčić.
Na pitanje bi li tečaj kune trebao biti niži od aktualnog s obzirom na visoke devizne prihode od turizma, odgovorio je tečaj sezonski ojačao zbog izuzetno visokih deviznih priljeva. No ističe da je Hrvatska “strukturno bitno drukčija ekonomija” nego što je bila 2008. kad je imala deficit tekućeg računa platne bilance.
“Drugim riječima, Hrvatska u ovom trenutku više izvozi nego što uvozi i to isto doprinosi pritisku na jačanje tečaja”, kaže guverner HNB-a.
Upitan zašto tečaj nije više ojačao, odgovara je da je to zbog izuzetno ekspanzivne monetarne politike koja je kreirala ogromni višak likvidnosti kune pa to utječe na to da tečaj više ne aprecira.
