Foto: Snimka zaslona

Zašto Hrvatska kasni s donošenjem Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije? Kada ga možemo očekivati? Jesu li i koje mjere oko kojih je ranije bio postignut konsenzus uklonjene ili umanjene u novom prijedlogu? Ogovore na ova i druga pitanja tražio je večeras urednik i voditelj Domagoj Novokmet na HRT-u. U emisiji su gostovali pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za djecu doc. dr. sc. Ivana Milas Klarić, SDP-ov Bojan Glavašević i član Radne skupine za izradu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije Ivan Zvonimir Čičak.

Član Radne skupine za izradu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije Ivan Zvonimir Čičak unatoč kritikama kazao je da iz dokumenta nije ništa izbačeno već da se on radi na temelju prethodnih mjera. Mi radimo samo na temelju toga. Ništa nije izbačeno sve je ostalo. Ipak, o detaljima dokumenta nije htio govoriti jer, tvrdi, konsenzus članova radne skupine da se o sadržaju ne govori do idućeg petka.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić pak ističe da je njen pravni savjetnik primjetio da su iz dokumenta izbačeno 30-ak mjera. Nisu se spominjale spolne manjine i reproduktivna prava kao ni diskriminacijski sadržaji u školama kao ni nasilje na ženama. Danas je bio odbor i vodila se rasprava po konceptu koji je nedefiniran. Ljubičić je istaknula kako u samom radu radne skupine postoje nesuglasice o tome koja je njihova uloga te tko na kraju donosi odluke.

SDP-ov Bojan Glavašević danas je bio na Odboru. Večeras je kazao kako se ljudska prava u Hrvatskoj zadnjih godina sve više krše, a prije, kaže, nije bilo tako. Hrvatska je izabrana u vijeće ljudskih prava na temelju nekih platformi. Ona je bila točka zajedništva politike RH. Ona je zapovijedala da se određena razina ljudskih prava ne smanjuje. Za sve krivi aktualnu i bivšu Vladu. Bojim se da svjedočimo posljedice nekonzistentne politike vlade Andreja Plenkovića, a onda i vlade prije nje.

> Burna rasprava oko Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije – oporba želi vratiti ideološki motivirane mjere

U posljednjih 9 godina imamo iznimno puno slučajeva diskriminacije, rekla je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić. Zbog toga je, smatra, potreban dokument koji će to smanjiti. Zakon o suzbijanju diskriminacije govori o 18 diskriminacijskih osnova. U svakoj toj osnovi naći ćete posebno osjetljive skupine. Dokument kao što je Nacionalni plan za borbu protiv diskriminacije za vrijeme od dvije, tri ili pet godina mora dati prioritet jedne Vlade u rješavanju i očuvanju prava onih društvenih skupina koje mogu ući u rizik diskriminacije.

Predsjednik HHO-a Ivan Zvonimir Čičak naglasio je kako se u izradu dokumenta nitko ne upliće. Mi smo nezavisna skupina i nitko se ne petlja u naš rad. Prozivke Joška Klisovića s današnjeg Odbora nazvao je lažima. Sve što smo danas slušali u Saboru od Klisovića su laži i neistine u kojima tvrdi odbačeno je ovo ili ono. Ništa nije odbačeno. Na to je u obranu stranačkoga kolege stao je Glavašević. Javnost ni mi, nemamo nikakve informacije. Nije li čudno da ministar koji je zadužen kao potpredsjednik Vlade za ljudska prava također nema informacije. Na to je Čičak ponovio kako je stajalište odbora da se o sadržaju dokumenta ne govori do idućeg petka. Pravobraniteljica za djecu doc. dr. sc. Ivana Milas Klarić rekla je da kada se gleda samo sudska praksa čini se da diskriminacije ni nema. Međutim situacija je, kaže daleko od idealne. Ova država nije odlučna u sprječavanju diskriminacije de facto, samo de jure. Istaknula je da je njena institucija uvrštena rad radne skupine, ali i da hitnost dokumenta ne treba biti prioritet. Brzina nije razlog da odustanemo od kvalitete.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova rekla je da je još uvijek nejasno izrađuje li se dokument u Vladinu uredu ili negdje drugdje. Tko je taj koji daje suglasnost. To nije jasno. Tko god bio odgovoran, suglasnost će na kraju dati Hrvatski Sabor rekao je Glavašević, a Ivan Zvonimir Čičak na to ga je odmah napao da ovaj dokument oporbi služi samo za politička prepucavanja. Glavašević mu je na to rekao da će uskoro dobiti svoju priliku da se izjasni.

Da se teme o diskriminaciji često rješavaju preko djece upozorila je njihova pravobraniteljica Ivana Milas Klarić. Ona su filtar za raspravu za neke stvari u ovom društvu. Na primjer, kad govorimo o vjeri govorimo samo o vjeronauku, a imamo vjerske blagdane kao državne. Stalno se preko djece koja su osjetljiva u društvu prelamaju neke teme za koje još nismo spremni raspravljati. Da Nacionalnog plan za borbu protiv diskriminacije nije važan samo za Hrvatsku već i za Europsku uniju istaknula je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. S obzirom na već sadašnje interese određenih diplomatskih predstavništva i međunarodnih institucija koje su tražile da im damo informaciju u kojem smjeru idemo mislim da ćemo biti pod velikom pozornošću europske zajednice. Da neće biti zadovoljni smatra Glavašević koj je upozorio na porast nasilja među mladima i nad LGBT osobama. Mi smo vidjeli da postoji prekid u kontinuitetu naše europske politike. Ne možemo mi interpretirati osobna prava. Zbog toga nam je pala razina osobnih prava, a mogli smo biti ponosni na razinu koju smo imali, zaključio je.

Izvor: narod.hr/hrt