Hoće li u krizi Agrokora hrvatski dobavljači izvući deblji kraj? Hoće li se naplatiti banke, a ne proizvođači hrane? Što će biti s kompanijama poput Kraša, Francka, Vindije, Dukata i mnogih drugih? Jesu li ugrožena radna mjesta u prehrambenoj industriji? Može li posrnuće Agrokora izazvati lančanu reakciju? Odgovore na ta pitanja sinoć je na HRT-u tražio urednik i voditelj Mislav Togonal. U emisiji su gostovali saborski zastupnik SDP-a Gordan Maras, bivši predsjednik Uprave Konzuma Drago Munjiza, bivši ministar gospodarstva Goranko Fižulić, konzultantica za poljoprivredu Zvjezdana Blažić i predsjednik SSSH Mladen Novosel.
> Nino Raspudić: Moramo li svi kihnuti ako je gazda prehlađen?
Svi su gosti večeras u jednome bili složni – Agrokor mora ostati u rukama hrvatskih investitora.
Na kraju emisije saborski zastupnik SDP-a Gordan Maras kazao je kako Hrvatska mora sjesti za stol i onemogući da netko izvana zagospodari Agrokorom i na potom sve rasproda. Ja mislim da je ključno nakon što smo u mnogo segmenata primjerice u bankarstvu itd. Imali ulazak stranih banki majki i investitora bitno da jedna takva industrija ostane u vlasništvu hrvatskih investitora. Na pitanje ima li već među stranim investitorima zainteresiranih Maras je odgovorio kako s tim informacijama ne raspolaže, ali kako je siguran da ih ima. Za neke tvrtke sigurno ima. Ledo, Jamnica to su kompanije koje ostvaruju stotinu milijuna kuna godišnje. S druge strane ima zainteresiranih i za manje kompanije koje su u situaciji restrukturiranja. Ali na način da uzmu brendove, uzmu bogatstvo i zemljište te ih uključe ih u svoje kompanije.
Bivši ministar gospodarstva i poduzetnik Goranko Fižulić pojasnio je kako su nastali problemi u Agrokru. Problemi evidentno nastaju u 11 i 12 mjesecu prošle godine kada je Agrokor dio obveza vezao uz PIK kredit u Nizozemskoj. Nakon toga mu je Moodys snizio rejting. To je kredit koji uzimate na način da ne morate plaćati kamatu. Uzeo ga je Adria Holding koji je u vlasništvu Ivice Todorića. Krovna kompanija Agrokora. On je založio sve svoje dionice koje ima kao kolateral da bi mogao dobiti taj kredit. On je tada bio velik 485 milijuna eura. Prema Standard&Poorsu trenutno vrijedi 535 miljuna eura. S njim se trguje sa svega 23-24 posto vrijednosti same nominale. Kamata je bila 10,6% godišnje. Znači problem tog PIK kredita je da on do Moodysove reakcije u siječnju nije bio vezan uz Agrokorove obveze niti su ga rejting agencije kao takvog tretirale. Nakon toga se raspada novi potencijalni dogovor oko banaka i Agrokora i 18. siječnja dolazi do pada drugih obveznica Agrokora. One koje dospijevaju 2019. i 2020. One se danas trže za dvije trećine nominalne vrijednosti. To su ta dva problema koji trebaju biti alarm za sve ostale. To znači da je trenutno diskont na Agrokorov dug od 250 do 260 milijuna eura. To znači ideja da će u cijelom tom preslagivanju: vlasničkom, financijskom, poslovnom svi sebe naplatiti je pomalo naivna. Onda se ne bi na službenim tržištima obveznice tugovale uz toliki diskont. Fižulić je i sam doživio poslovni krah. Nekad je bio vlasnik lanca trgovine igračkama Turbo Limač. Večeras je kazao kako 2011. kada je bio u problemima do grla nije bilo zakonskog okvira da se izvuče. Zato je pozvao Vladu da na stol stavi Zakon o predstečajnim nagodbama te da ga, ako nije dobar, promijeni po hitnoj proceduri. Vlada treba omogućiti Agrokoru i svim drugima da u okviru Zakona riješe svoje probleme sa likvidnošću i prezaduženjem.
Po informacijama koje smo dobili od Uprave Agrokora nema dugovanja prema radnicima ne samo prema plaći već i prema doprinosima, kazao je večeras predsjednik SSSH Mladen Novosel. Dodao je kako Sindikat ima kolektivni ugovor na svim razinama Agrokora. To nam je garancija u slučaju eventualnih promjena u vlasničkim strukturama. Sva ta društva su stabilna i svaka druga promjena vlasništva ne bi treba utjecati da dolazi do razine upitnika. Komentirajući sastanak dobavljača i status radnika Novosel je rekao da su interesi Agrokora i dobavljača obostrani. Kad je u pitanju Konzum koji ima 12 tisuća zaposlenih, tu su interesi definitivno obostrani kako dobavljača tako i Konzuma da se zadrži taj odnos i da se problem razriješi. S jedne strane zbog zaposlenih u Agrorkoru s druge strane za zaposlene u tvrtkama dobavljača. Novosel je dodao kako je Sberbanka puno manji vjerovnik od Podravke i Kraša.
Bivši predsjednik Uprave Konzuma Drago Munjiza kometirajući današnji sastanak najvećih dobavljača Agorkora kazao je kako oni uz Vladu imaju ključnu ulogu. Analizirajući prethodna iskustva u hrvatskom gospodarstvu kazao je kako je u slučajevima kad nije bilo zajedničke komunikacije dobavljača netko uvijek popustio pod pritiskom i otkazao snabdijevati tvrtke u problemu svojim proizvodima. Bilo koji dobavljač da prestane snabdjevati Agrokor time šteti i sebi. Mene već novinari iz Slovenije zovu da je netko prestao snabdjevati. Počeo je taj pritisak. Ipak, Munjiza ne vjeruje da će ta sudbina zadesiti Agrokor, pogotovo nakon sastanka dobavljača. Tvrdi da su oni u svojem poslovnom planu već predvidjeli neplaćena potraživanja iz Agrokora jer se to nije dogodilo preko noći. Oni su u problemu jer su PDV na tu robu koju su isporučili već platiti. Budući da nitko ne zna kako će se ova situacija rasplesti moraju djelovati unisono. Bivši predsjednik Uprave Konzuma dodao je kako u slučaju Agrokora Vlada ima jako bitnu ulogu. Ona ne bi trebala intervenirati financijski ali sigurno postoje drugi alati. Ovo se ne dešava prvi put u Europi. Munjiza je spomenuo primjer najvećeg lanca u Lombardiji kojeg je Vlada otkupila kada se jedan od suvlasnika našao u stečaju. Ne preporuča isti scenarij našoj Vladi ali siguran je da postoje drugi načini kako reagirati. Postoji jako puno modela. Nama je to šok a to je najnormalnija stvar u kapitalizmu. Vlada i svi drugi trebaju proučiti što se tu dešava.
Konzultantica za poljoprivredu Zvjezdana Blažić istaknula je pozitivne strane Agrokora vezane uz poljoprivredu. Što se tiče poljoprivredu tu je Agrokor neprikosnoveni lider i proizvodnje mesa, vina, povrća… To su najsuvremeniji pogoni. Istaknula je kako je Agrokor preuzeo tvrtke koje su bile u rasulu i od njih napravio suvremene poljoprivredne divove. Preko 5 milijardi kuna je uloženo u poljoprivredu od strane Agrokora. Tu su postignuti prinosi najboljih tvrtki u EU. Tu je sustav Agrokora napravio ogroman iskorak, a ušao je u devastirane kompanije. Kad se govori o količini zemljišta koje Agrokor obrađuje Blažić je kazala kako se u javnosti stvorila kriva percepcija. Agrokor koristi samo 2,3 % poljoprivrednog zemljišta, a ostvaruje 35 % ukupne proizvodnje.
Cijelu emisiju pogledajte ovdje:
