Hrast: Arhitektura izbornog sustava utječe na kvalitetu političkog sustava

Sustav zatvorenih i blokiranih lista, kakvog danas imamo, perpetuira poslušnički i klijentelistički odnos izbornih kandidata sa stranačkim središnjicama. Izborni uspjeh pojedinih kandidata više ovisi o odnosu sa stranačkim vodstvom, odnosno putem određivanja mjesta na listama, nego o percepciji kandidata od strane biračkog tijela, stoji u priopćenju Pravne grupe Hrasta, u kojem su, između ostalog i poduprli Ustavni referendum inicijative “U ime obitelji”.

Ustavni referendum se na izravan i neposredan način izjasnio o temeljnim osobinama izbornog mehanizma, kojim se oblikuju institucije vlasti i politička volja u državi, mišljenja je Pravna grupa Hrasta.

„Samom bi se inicijativom za ustavni referendum, kroz razdoblje prikupljanja i obrade potpisa, ‘prisililo’ najbitnije političke aktere da se izjasne o predloženim izmjenama te da se na taj način jasnije i preciznije (de)legitimiraju kod biračkog tijela iznoseći svoje argumente za potporu održavanju referenduma i/ili uskraćivanju iste“, tvrde iz Hrasta te dodaju kako je ustavni karakter intervencije u izborni sustav koristan iz pravne i političke naravi.

„Na pravnoj razini, ustavnom odredbom kojom bi se uvelo pojedinačno glasovanje na parlamentarnim, a moguće i ostalim izborima za predstavnička tijela, stvorila bi se brana svakodobnom zakonodavcu da izmjenama temeljnih izbornih zakona zadrži ili ponovno uvede sustav zatvorenih i blokiranih lista. Na političkoj razini, ustavni bi referendum dodatno učvrstio već prepoznatljiv trend oblikovanja osnovnih društvenih i političkih instituta ‘odozdo prema gore’ (bottom-up), čime bi se Hrvatska uklopila u suvremene svjetske trendove koji postepeno oblikuju nove, više i strože standarde demokratičnosti pojedinih političkih i ustavnih poredaka“, napominju iz Hrasta.

Hrast svesrdno podržava i inicijativu ‘U ime obitelji’ koja predlaže referendum o izbornom zakonu kao i inicijativu UIO ‘Birajmo zastupnike imenom i prezimenom, istaknuli su iz Hrasta.

S obzirom na najave vladajuće elite koje idu prema smanjenju mogućnosti referendumskog izjašnjavanja građana, ovaj je referendum možda i posljednja prilika za demokratizaciju politike i društva, stoji u priopćenju.

Naime, Pravna grupa Hrasta napominje kako arhitektura izbornog sustava i strukture izbornih jedinica te modaliteti pretvaranja glasova u mandate, generira posljedice na cjelokupni ustroj demokratskog političkog poretka.

Smatraju kako je izborni sustav hotimičan i svjestan način ostvarivanja stanovitih političkih ciljeva i interesa te da ga se ne smije ga smatrati zadanim ili slučajnim, a ponajmanje nepromjenjivim.

Pravna grupa Hrasta tvrdi kako ipak postojeći izborni sustav u Hrvatskoj nije jedini uzročnik lošeg stanja političke scene i razine povjerenja građana u institucije, no zasigurno je jedan od bitnijih faktora koji generiraju trenutnu političku klimu u državi, koja se može označiti kao bipolarna, autoritarna i pasivizirajuća.

„Postojećem se izbornom zakonodavstvu može uputiti prigovor neustavnosti koja se očituje kroz nejednaku težinu glasova zbog populacijske neujednačenosti izbornih jedinica“, napominju iz Hrasta te dodaju kako je za participaciju građana u političkim procesima bitnija i mnogo problematičnija politička kultura i institucionalno okruženje koje postojeći sustav projicira.

Postojeće izborno zakonodavstvo, kako stoji u priopćenju, dopušta i podupire fenomen formiranja partijske omladine/stranačke mladeži gdje se omogućava ulaz u predstavnička tijela relativno anonimnim članovima, a koji, uz časne iznimke, nemaju iskustva van politike.

„Tako se generira sustav karijernih političara, koji, bez obzira na neke pozitivne učinke na unutrašnju koheziju i jasnoću strukture političkih stranaka, nosi pečat amaterizma, podobnosti i nedovoljne osposobljenosti za rješavanje najbitnijih društvenih problema. Preko centralistički ustrojenih političkih stranaka u sve se državne i javne institucije ulijeva duh autoritarnosti, poslušnosti, straha za vlastitu poziciji, a time i neodlučnosti i bojažljivosti za istinske reforme“, smatraju iz Hrasta.

Rješenje vide u preferencijalnom glasovanju koje, kako ističu, potencijalno omogućava da se raspoloženje biračkog tijela realnije preslika u predstavničke mandate, može imati pozitivan učinak na ustrojstvo samih političkih stranaka vodeći ih postupno ka decentralizaciji i pluralizmu, a glasači će prepoznati političare kao dostojne predstavnike svojih interesa.

„Sve bi to moglo dovesti do jačanja institucije političke odgovornosti koja se u Hrvatskoj često ignorira, a u najboljem slučaju krivo interpretira. Naime, krivo je misliti da bi politička odgovornost bila istovjetna s kaznenom odgovornošću, ili nekom drugom vrstom pravne odgovornosti: riječ je, naprotiv, o odgovornosti koju političar ima u odnosu prema onima koji su ga izabrali i koji stoga smiju smatrati da ih je iznevjerio“, tvrde iz Hrasta.

Za dizajniranje izbornih jedinica navode pak kako bi zbog pravednije raspodjele glasova i mandata trebalo „koliko je god moguće, slijediti starije i važnije obrasce teritorijalne podjele države – one na samoupravne jedinice lokalne i/ili regionalne razine“.

„Administrativna rascjepkanost Hrvatske dugoročno dovodi do disperzije građanske pažnje i građanskog aktivizma te do kompleksne šume različitih nadležnosti, djelokruga i teritorijalnih obuhvata. Nepodudarnost teritorijalnog ustrojstva državne uprave, izbornog sustava, jedinica teritorijalne samouprave, sudova te niza javnih službi koje se teritorijalno organiziraju prema vlastitoj i specifičnoj funkcionalnoj logici (vodoopskrbna područja, centri za socijalnu skrb, bolnice, katastarske općine, poštanski uredi…) unosi zbrku i otežava demokratski nadzor, a i participaciju od strane građana kojima društvene institucije koje bi trebale društvene probleme rješavati postaju nerazumljive, daleke i apstraktne“, tvrde iz Hrasta.

„Podsjećamo da je Hrast u srpnju od Ustavnog suda službeno zatražio ocjenjivanje sukladnosti Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskoga sabora s Ustavom jer smatra da taj zakon ne jamči opće i jednako biračko pravo u izborima za Hrvatski sabor. Hrast smatra da Zakon o izbornim jedinicama nije u skladu s Ustavom, posebice s člancima 1. i 45. koji omogućavaju da glasovi nekih birača na izborima vrijede više no drugih. Primjerice, glas birača u IV. izbornoj jedinici je čak 31,94% „teži“ nego u IX. izbornoj jedinici, te za 14,32% teži nego u „prosječnoj“ VIII. izbornoj jedinici, rečeno je na konferenciji Hrasta“, napominju.

U priopćenju navode kako spomenuti zakon nije u skladu s člankom 39. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor koji propisuje da broj birača u izbornim jedinicama ne smije razlikovati više od + – 5%, te da izborni zakon nije u skladu s člankom 21 Opće deklaracije o ljudskim pravima, člankom 2 Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, te člankom 2 Prvog protokola uz (Europsku) Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda sklopljenim u Parizu 20. ožujka 1952.