Hrvatski narod vapi za demografskom obnovom

Foto: Thinkstock

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u ponedjeljak je u Mariji Bistrici, predvodeći misno slavlje na blagdan Velike Gospe, pozvao hrvatski narod na demografsku obnovu, očuvanje katoličke tradicije te na stvaranje pouzdanog pravnog i zakonodavnog sustava, kako se hrvatskim građanima ne bi više sudilo u inozemstvu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hrvatski narod vapi za demografskom obnovom. Dok nam vjetar njiše prazne kolijevke, a gradovi i sela sve se više pustoše, potrebna nam je hrabrost, snaga i pouzdanje u život, istaknuo je Bozanić koji je u najvećem hrvatskom marijanskom svetištu tradicijski predvodio hodočasničku misu.

“Stoga danas, pred likom Majke Božje Bistričke, ponavljam sa svojim časnim prethodnikom kardinalom Franjom Kuharićem vapaj našoj nebeskoj Majci: Majko naše prošlosti, budi Majkom i naše sadašnjosti i naše budućnosti!… Povjeravamo se Tvojoj zaštiti. Ti znadeš najbolje sve naše nevolje. Znaš što se događa u našim obiteljima… Prazne obitelji … znak su umiranja. Majko Milosti, ne daj da umremo!”, poručio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.

Bez demografske obnove nema ni gospodarskog razvitka

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Uz iseljavanje mladih, depopulacija ukupnog stanovništva, prirodni pad stanovništva i ukupnu starost stanovništva ne može se očekivati ni gospodarski razvitak.

Hrvatskoj je nužno potreban skup mjera obiteljske politike jer najavljeno povećanje jednokratne pomoći s 2328 na 7500 kuna od kojih se na sjednici Vlade 27. srpnja odustalo pod izgovorom da bi uredba vrijedila samo mjesec dana, kako je to obrazložila ministrica Bernardica Juretić, suglasni su svi vodeći hrvatski demografi, jednostavno nije dovoljno.

Za ovu je mjeru ipak u proračunu osigurano 100 milijuna kuna, koji se ove godine neće iskoristiti za demografsku politiku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na koncu se tih 7500 kuna umjesto na tek jednu od od pronatalitetnih mjera svelo zapravo na socijalnu pomoć, a čak se i od nje odustalo pod izgovorom da bi “uredba vrijedila samo mjesec dana”.

Na taj je način i ova Vlada (HDZ i Most) s Tihomirom Oreškovićem na čelu odustala od populacijske politike.

Od 2002. do 2011. Hrvatska je izgubila 96.310 stanovnika ili grad veličine Osijeka, godišnje umire 17.000 ljudi više nego što se rađa, a zadnje četiri godine za mandata najgore vlade u novijoj hrvatskoj povijesti, Vlade Zorana Milanovića, iselilo se preko 150.000 mladih.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mlade se čak i poticalo na iseljavanje stalnom kampanjom hrvatskih medija pozitivnim tekstovima o boljem životu u Irskoj, Njemačkoj ili nekoj dalekoj prekomorskoj “obećanoj zemlji”.

> Moja Slavonijo što si ti doživjela: Ovo je ludnica, četiri autobusa kreću iz Osijeka

Miljenik Zorana Milanovića, ministar poljoprivrede i stranački kolega Tihomir Jakovina za to vrijeme predano je radio na uništavaju hrvatskog sela, a Partiji skloni mediji pratili su Jakovinu te seljake za vladavine SDP-a po običaju prikazivali nevjerojatno bogatim i bahatim kulacima koji su se drznuli tu i tamo nešto prosvjedovati.

> Afera Jakovina: Kad će političari u Hrvatskoj početi vlastitom imovinom plaćati svoja kaznena djela?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Za cijelo to vrijeme pažena i mažena djeca komunizma, današnji tajkuni, napredovala su, bogatila se i prodavala “med u koji im je upala sjekira”, za razliku od onih koje je sjekira pogodila posred glave.

> Šola: Do Đurekovićevih “Crvenih menadžera” i danas je gotovo nemoguće doći

SDP je, moglo bi se reći, kao pravna sljednica SKH i vjerni sljedbenik zločinca Josipa Broza Tita, nastavio istom politikom prema hrvatskome narodu, samo drugim sredstvima.

> Kako će osuda za politička ubojstva Saveza komunista Hrvatske (SKH) utjecati na njezinu pravnu sljednicu – SDP?

Jedini je hrvatski narod, naime, imao 1948. godine negativnu demografsku bilancu te se taj trend nastavio i nakon toga kroz iseljavanje političko – ekonomske emigracije, mahom iz ruralnih krajeva, a vrhunac toga događa se danas.

“Ukupno u dvadesetom stoljeću, Hrvatska je izgubila 2 milijuna i 434 tisuće ljudi. Ostaje nam da je 305 tisuća ljudi iz Hrvatske stradalo na Križnom putu i Bleiburgu, a to nije sve. Procjena se lako diže na 350 tisuća. U ovoj brojci uračunati su gubitci samo iz područja današnje Hrvatske”, rekao je Šterc prošle godine govoreći o utjecaju stradanja u Bleiburgu na hrvatski demografski razvoj.

Koje mjere poduzeti?

“Moramo prije svega dati sigurnost mladim obiteljima i mladim osobama u hrvatskom društvu. Često me pitaju otkud novac. S kolegicom sam napravio istraživanje i vidjeli smo da nam za to treba 3-4 % državnog proračuna, to je na razini 4 do 5 milijardi kuna godišnje. Čak sam išao na razgovor u Ministarstvo financija. Svi su me uvjeravali da 10 % proračuna, to je oko 12 milijardi kuna, može se preusmjeriti negdje, a neće se ni osjetiti. To primjerice kaže pomoćnik ministra financija. Po ministarstvima postoji čitav niz izdvajanja za materijalne troškove”, istaknuo je demograf Stjepan Šterc gostujući u HRT-ovoj emisiji govoreći o demografskom stanju u Hrvatskoj i pronatalitetnoj politici.

Šterc je naveo kako je preduvjet pronatalitetne politike društvena, pravna, financijska i stambena sigurnost, što se može postići s 4-5 milijardi kuna godišnje, o čemu više možete pročitati OVDJE.

Mjere Nacionalne populacijske politike prihvaćene 2006. nisu dale nikakvih rezultata, kao ni Nacionalni program demografskog razvitka koji je aklamacijom prihvaćen 1997. u Hrvatskome saboru.

No političare koji se izmjenjuju na vlasti očito ne brine UN-ova projekcija po kojoj će Hrvatska 2100. imati samo 2,6 milijuna stanovnika!

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.