Istraživanje Instituta Ivo Pilar pokazuje da su građani na pitanje bi li bila potrebna hrvatska tužba protiv Srbije za genocid, odgovorili tako da 61,7 posto građana podržava ustrajnost Hrvatske u tužbi.
Odgovor na to pitanje ne zna 20,3 posto građana, a da Hrvatska nije trebala podizati tužbu ili je trebala od nje odustati smatra 3,9 posto ispitanih. Da su se Hrvatska i Srbija trebale dogovoriti o međusobnom povlačenju tužbi misli 13,6 posto građana.
Nedovoljna pripremljenost i nesposobnost hrvatske strane bio bi glavni razlog ako Srbija ne bude osuđena za genocid smatra 18,5 posto građana, a da bi glavni razlog bio politički pritisak na sud smatra njih 18,2 posto. Kao glavni razlog ako Srbija ne bude osuđena za genocid 15,4 posto građana smatra općenitu nesklonost suda (ili međunarodne zajednice) Hrvatskoj.
Glavni razlog ako Srbija ne bude osuđena za genocid nad Hrvatima je to što genocida nad Hrvatima nije bilo misli 1,3 posto ispitanih građana, dok kao razlog tome 5,3 posto vidi to što Srbija na početku rata još nije formalno bila samostalna država, odgovor na to pitanje nije imalo čak 40 posto ispitanih građana.
Međutim da politička zbivanja nimalo i malo zanimaju smatra oko dvije trećine građana-njih 69 posto, dok izrazito zanimaju samo 5,6 posto, a prilično zanimaju 23,5 posto.
Odnosima s bližnjima-prijateljima i obitelji, građani su izrazito zadovoljni u 29 posto i uglavnom zadovoljni u 60 posto, što je ukupno 89 posto zadovoljnih, nezadovoljnih je oko 8 posto i približno toliko neutralnih.
Istospolne brakove ne odobrava 60,9 posto ispitanih građana, od kojih je izrazito protiv istospolnih brakova je 45,4 posto ispitanika, a uglavnom protiv 15,5 posto. To pokazuje da prema istraživanju Instituta Ivo Pilar, protivnici istospolnih brakova su nadmoćna većina, ima i dosta neutralnih. Njih je 21,2 posto građana.
Istospolne brakove podržalo ukupno 17 posto ispitanika, od kojih je izrazito za njih 10,1 posto, a uglavnom za 6,9 posto. Bez odgovora bilo je 0,9 posto ispitanika.
Od izvora informacija ispitani građani najviše vjeruju televiziji- njih 19,9 posto, a gotovo polovica ispitanika (45 posto) ne može izdvojiti niti jedna izvor kojem vjeruju. Tisku najviše vjeruje 9,7 posto, a internetu 8, 2 posto.
Da u slijedećih godinu dana sigurno ili vjerojatno neće doći do smanjenja nezaposlenosti smatra oko 80 posto građana.
Oko masovnih prosvjeda građani su podijeljeni, tako da približno jednak postotak smatra da jesu i nisu mogući u slijedećih godinu dana.
Hrvatski građani u oko 60 posto slučajeva su protiv smrtne kazne, dok je njih 16, 5 posto podržava, neutralno je 23 posto ispitanih.
Da glasaju sada, u odnosu na 2011., za istu opciju glasovalo bi 48 posto, za neku drugu 11 posto. 41 posto građana ne zna za koga bi glasovalo ili ni za koga ne bi glasovalo , dok ih 7,7 posto nije tada glasovalo a sada bi.
Istaživanje je ispitivalo i koji događaj građani smatraju najvažnijim događajem za hrvatsku povijest u posljednjih 100 godina.
Većina građana, njih 65,4 posto osamostaljenje i teritorijalnu cjelovitost smatra najvažnijim događajem, dok je pobjeda u Domovinskom ratu najvažnija za 39 posto.
Trećina ispitanika- njih 34,5 smatra da je najvažniji događaj ulazak Hrvatske u EU, NATO, UN, a razdoblje komunizma je najvažniji događaj hrvatske povijesti zadnjih 100 godina za 8,8 posto.
Istraživanje je provedeno terenskom usmenom anketom u razdoblju od 24. ožujka do 8. svibnja na nacionalno reprezentativnom, slučajnom uzorku punoljetnog stanovništva, kojim je obuhvaćeno tisuću osoba na 143 lokacije.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
