Jure Vujić: Lustracija predstavlja demokratizaciju i pluralizaciju političkog života

Foto: snimka zaslona

U HTV-ovu Studiju 4 u četvrtak su gostovali Jure Vujić, pročelnik politološkog Odjela Matice hrvatske, i potpredsjednik Vijeća za nacionalno sjećanje Republike Mađarske, Aron Mathe. Govorili su o temi suočavanja s nacionalnom prošlošću i nasljeđem nedemokratskih režima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na pitanje koliko je Mađarima važno suočavanje s prošlošću totalitarnih režima, Mathe je odgovorio kako je tema suočavanja s komunističkim režimom u njegovoj zemlji prisutna već više od trideset godina.

“U Mađarskoj smo imali neku vrstu lustracije, ali bez sankcija”, kazao je. Uloženi su napori da se neki počinitelji komunističkih zločina izvedu pred sud, no to nije bilo učinkovito. S druge strane, mnoge smo ciljeve ostvarili – u smislu naknade štete žrtvama, a mislim da to i jest mnogo važnije za one koji su preživjeli te zločine. S druge strane, neke smo svoje ciljeve ostvarili i u području simboličke tranzicije s totalitarne ideologije na demokratski sustav”, rekao je Mathe.

Upitan o hrvatskome Vijeću za suočavanje s prošlošću, Jure Vujić je istaknuo kako je Inicijativa 1481 zapravo donekle i zadovoljna što je jedno takvo vijeće uopće i osnovano.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Znači, riječ je o jednom novitetu – institucionalizaciji procesa suočavanja s prošlošću, međutim još ne znamo koji su stvarni zadaci toga vijeća. Svakako pozdravljamo takvu inicijativu, međutim smatramo da rad takvog vijeća treba ići u smjeru izrade jednog šireg, općeg Zakona o nacionalnome pamćenju po uzoru na sve postkomunističke zemlje, koji bi obuhvatio ne samo pitanje otvaranja i pristupa arhivu tajnih službi, već i također institucionalno organizirao jedan pomirbeni Zakon o nacionalnom pamćenju, koji bi obuhvatio ne samo komemoracije žrtava dvaju totalitarizama na ovome području, nego bi također imao i jednu edukativnu, odgojno-obrazovnu funkciju. Znači, senzibiliziranje budućih generacije za sve ono što se događalo za vrijeme totalitarnog komunističkog sustava u Hrvatskoj”, obrazložio je.

Na pitanje je li u našoj zemlji prekasno za lustraciju, Vujić je odgovorio da je riječ lustracija višeslojna. “Ona – kako je gospodin Mathe i pojasnio – nije proces ‘lova na vještice’, nije riječ o političkom revanšizmu, nego o rasvjetljavanju određenih zločina koji su bili počinjeni u ime komunističke ideologije i jednog represivnog aparata. Lustracija također obuhvaća rasvjetljenje cjelokupnoga političkog života u duhu daljnje demokratizacije i pluralizacije. Znači, kad je riječ o lustraciji, treba imati na umu da većina modela – češki, poljski, pa i mađarski model – uvodi praksu po kojoj svi dužnosnici koji žele sudjelovati u javnom, političkome životu trebaju prethodno imati, recimo to tako, jednu ‘čistu povijest’ i popuniti upitnik o tome je li bio suradnik tajnih službi. Riječ je o pravnome i o političkom okviru”.

Mathe je na voditeljev upit o statusu arhiva u Mađarskoj kazao da je arhivsko pitanje ključno za istraživanje naše prošlosti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Otvaranje arhiva je ključno”, rekao je, “ne samo arhiva tajnih službi, nego i stranačkih, partijskih arhiva, jer mnoge odluke donosile su se upravo u partijskim sjedištima. No, naravno, tajna povijest komunizma nalazi se u arhivima tajnih službi. Mi smo u Mađarskoj te arhive otvorili, oni su sada u civilnim rukama, i svatko može otići istraživati te dokumente. To mogu znanstvenici, ali i rodbina odnosno netko tko je bio predmet špijuniranja”.

Mathe je istaknuo kako su sadržaji arhiva više utjecali na političke rasprave nego na političare osobno, i kako u demokratskome društvu svatko može sudjelovati u politici, no kako su otvorenost arhiva i dostupnost informacija posredstvom birača dovele do svojevrsnog izopćenja iz političkoga života onih njegovih sudionika čija je prošlost kompromitirana sudjelovanjem u “partijskim visokim sferama”.

Jure Vujić je na kraju rekao kako HDZ-ov prijedlog Zakona o arhivistici predstavlja korak koji bi trebao ići u smjeru izrade Zakona o nacionalnome pamćenju. To ne bi, kazao je, omogućilo samo otvaranje arhiva, nego i procesuiranje zločina iz komunističkoga razdoblja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Drugi dio tog Zakona o nacionalnome pamćenju bi trebao ići u smjeru osnivanja jednoga znanstvenog povijesno-istraživačkog memorijalnog centra po uzoru na mađarski model Vijeća za nacionalno sjećanje čiji je gospodin Mathe potpredsjednik, koji bi u suradnji s državnim institucijama pohranjivao sve relevantne podatke, imao izdavačku djelatnost i edukativno-obrazovnu funkciju. Na taj bi se način na kapilarnoj razini spustile te sve političke i ideološke tenzije, i prepustilo bi se jednome neovisnome znanstveno-istraživačkome centru da se bavi povijesno-istraživačkim i memorijalnim radom”, zaključio je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.