Hrvatski sabor najviše je zakonodavno tijelo u koje ulaze zastupnici koje narod bira na parlamentarnim izborima. Kroz seriju članaka donosimo vam pregled o ustrojstvu i djelovanju Sabora, kao i o odnosu Sabora i Vlade. Stoga nije loše podsjetiti se o svemu tome uoči predstojećih parlamentarnih izbora, za koje iskreno želimo da se dogode što prije.
U Republici Hrvatskoj suvereni je narod, a narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem, tako nas uči članak 1. Ustava Republike Hrvatske. Hrvatski sabor ili parlament nositelj je zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj i predstavničko tijelo građana. Parlament inače može biti jednodomno ili dvodomno tijelo, a naš Sabor je nakon 1990. godine jedno vrijeme imao dva doma, Zastupnički dom i Županijski dom.
Od 2001. godine, ukinut je Županijski dom te je Hrvatski sabor postao jednodomno tijelo, u kojem jedna skupina ljudi izglasava sve zakone.
Sabor može imati najmanje 100, a najviše 160 zastupnika. Trenutno je u Saboru aktivan 151 zastupnički mandat. Zastupnici se biraju neposredno tajnim glasovanje, na vrijeme od četiri godine. Hrvatski sabor redovito zasjeda dva puta godišnje, prvi put između 15. siječna i 15. srpnja, a drugi put između 15. rujna i 15. prosinca. Sabor može izvanredno zasjedati i to na poziv Predsjednice Republike, Vlade ili većine zastupnika.
Unutarnje ustrojstvo Sabora određeno je Poslovnikom, prema kojem Sabor ima predsjednika te dva do pet podpredsjenika koji skupa čine Predsjedništvo. U radu Predsjedništva sudjeluje i tajnik Sabora, kojeg imenuje i razrješuje sam Sabor. Njegov mandat također traje četiri godine. Tajnik donosi Pravilnik o unutarnjem redu i obavlja ostale dužnosti određene Poslovnikom te osigurava financijska sredstva za rad Sabora.
U Saboru postoje radna tijela koja su važan dio zakonodavnog rada, a Poslovnik propisuje da su to odbori i povjerenstva te određuje djelokrug njihovog rada. Poslovnik također propisuje prava i dužnosti svim zastupnicima. Prema Poslovniku, zastupnici trebaju sudjelovati u radu plenarne sjednice, podnositi prijedloge i postavljati pitanja, a ta pitanja upućuju predsjedniku i članovima Vlade.
