“Zamišljam kako bi Hrvatska danas izgledala da je Ustavni sud RH sve ove godine imao hrabrosti obavljati svoju temeljnu zadaću, a to je ocjena ustavnosti zakona te ukinuo zakone o pretvorbi i privatizaciji, ovršni zakon, zakon o predstečajnim nagodbama na hrvatski način kao i druge zakone kojima je naše postalo nečije. I zato se prijavljujem”, piše u prijavi za suca Ustavnog suda Mislav Kolakušić, od 2011. sudac Trgovačkog suda u Zagrebu, prenosi vecernji.hr
Na javni poziv za izbor tri suca Ustavnog suda Republike Hrvatske pristiglo je 12 kandidatura, objavljeno je na mrežnim stranicama Hrvatskog sabora čiji je Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav raspisao poziv.
Kandidature su poslali aktualni predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović te suci Mato Arlović i Antun Palarić kojima osmogodišnji mandati istječu u travnju, odnosno srpnju ove godine.
Kandidirao se i Teodor Antić, glavni tajnik tog suda i nekadašnji pomoćnik ministra pravosuđa, potom sudac Trgovačkog suda u Zagrebu Mislav Kolakušić, odvjetnica Mila Mikecin Mišetić, zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Goran Selanec, sutkinja Visokog upravnog suda RH Mirjana Juričić.
Mjestu u Ustavnom sudu nadaju se i viši savjetnik u Ministarstvu uprave Sulejman Tabaković, sutkinja Prekršajnog suda Vesna Posavec, viši savjetnik u Uredu Vijeća za nacionalnu sigurnost Joško Badžim te sveučilišni profesor i bivši dekan splitskog Pravnog fakulteta i prorektor Sveučilišta u Splitu Dragan Bolanča.
Rok za kandidature bio je do utorka, 18. travnja, što znači da Odbor ima dovoljno vremena da do ljetne stanke u radu Sabora, dakle do 15. srpnja, izabere tri suca i omogući Ustavnom sudu da radi u punom sastavu. Sabor je, naime, lani izabrao 10 do ukupno 13 ustavnih sudaca.
Ustavne suce Sabor bira dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika (101 glasom) iz reda istaknutih pravnika, osobito sudaca, državnih odvjetnika, odvjetnika i sveučilišnih profesora pravnih znanosti.
Za suca Ustavnog suda može se izabrati hrvatski državljanin, diplomirani pravnik s najmanje 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci koji se istaknuo znanstvenim ili stručnim radom ili javnim djelovanjem. Osoba koja je stekla doktorat pravnih znanosti može se izabrati za ustavnog suca ako ima najmanje 12 godina radnog iskustva u pravnoj struci. Postupak izbora ustavnih sudaca pokreće Odbor za Ustav objavom javnog poziva.
Podsjetimo, Ustavni sud je institucija koja jamči poštovanje i primjenu odredaba Ustava Republike Hrvatske. Zbog toga su nadležnosti Ustavnog suda najveće i najodgovornije: suglasnost zakona i propisa sa Ustavom, ocjene ustavnosti zakona i inicijativa, praćenje ostvarivanja ustavnosti i izvještavanje Hrvatskog sabora o uočenim neustavnostima, rješavanje sukoba nadležnosti tijela sudbene, zakonodavne i izvršne vlasti; odlučivanje o odgovornosti predsjednika Republike u skladu s Ustavom, te brojne druge nadležnosti od izuzetne (in)direktne važnosti za svakodnevni život građana Hrvatske.
Ustavni sud je neovisan o bilo kojim tijelima izvršne vlasti, a posebno o vladi i predsjedniku države. Bitno je naglasiti nešto što je malo poznato građanima Hrvatske: Ustavni sud ne spada u trodiobu vlasti (izvršna, zakonodavna i sudska), te je u praksi ‘iznad trodiobe vlasti’.
Dvotrećinska većina s jedne strane osigurava široku političku podršku i dogovor uglavnom dviju najvećih stranaka SDP i HDZ i potrebu konsenzusa, ali i potencijalnu opasnost ‘politizacije Ustavnog suda’ i udaljavanje neospornih pravnih stručnjaka potrebnih ljudskih i profesionalnih kvaliteta od mogućnosti da postanu suci Ustavnog suda.
