Kolinda Grabar-Kitarović – uspon i sjaj hrvatske vanjske politike

foto HINA/ Lana SLIVAR DOMINIÆ/ lsd

Jedna osoba definitivno je osvojila srca cjelokupne domaće javne scene, kao i srce malog običnog hrvatskog čovjeka – to je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. Njezina radošću i spontanošću nadahnuta osobnost, koja se ne ustručava dječjom razigranošću grliti rukometaše ili poljubiti majčinskom nježnošću dijete u Vukovaru, ne ostavlja nikoga ravnodušnim. Usprkos podmetanjima dijela, čak i državnih medija, predsjednica Kolinda osvojila je Hrvate otvorenošću, bliskošću i iskrenom srdačnošću. Definitivno, nakon dugo vremena upravo je ona tračak nade i simpatije Hrvata prema godinama „omraženim političarima“.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nakon garnitura i niza premijera i predsjednika koji nosom paraju nebo diveći se poput Narcisa vlastitoj pojavi u ogledalu kada god prođu pored njega, Kolinda Grabara-Kitarović je nešto sasvim drugo i suprotno: bliska, jasna, odmjerena, odgojena i posve jednostavno za malog Hrvata, ona je naša Kolinda!

Ipak, osim javne percepcije i simpatije čak i onih koji nisu skloni njenom političkom i osobnom svjetonazoru, ponajveći uspjeh predsjednice države jest revolucionarni zaokret u hrvatskoj vanjskoj politici.

U nepunih godinu dana Hrvatska dobiva, nakon posve pogrešno vođene i za hrvatski narod pogubne vanjske politike bivših neuspješnih predsjednika, ministara i ministrica vanjskih poslova, ispravan putokaz i novu toliko potrebnu svježinu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Učestala hodočašća u smjeru Engleske i Londona – pragmatičnom savezniku Srbije od I. svjetskog pa do Domovinskog rata – tako draga bivšem predsjedniku Josipoviću i njegovom savjetniku Dejanu Joviću, te bivšoj ministrici Pusić okrenula su se prema višestoljetnom političkom, povijesnom i narodonosnom prostoru Hrvata.

Posjeta Njemačkoj nakon izbora, najvećoj hrvatskoj potpori i saveznici u vrijeme Domovinskog rata, bila je stvarni i simbolički izraz njenih novih stremljenja i namjera u vanjskoj politici. Više puta je posjetila SAD koji je bio najznačajniji hrvatski strateški vojni partner polovinom 90-ih i to politikom predsjednika Tuđmana i ministra Šuška, te bitno podigla ugled Hrvatske u NATO savezu. O posjetima Vatikanu ne treba trošiti riječi.

Ipak, više od svega valja istaknuti najznačajniji i za Hrvatsku prevažni projekt koji predsjednica države snažno gura u vanjskoj politici – „Jadran-Baltik“. Višestruka je korist te politike, a potrebno je istaknuti one najvažnije aspekte: izvlačenje Hrvatske iz famoznog nikada do kraja namjerno definiranog regiona (iako svi znaju o čemu se radi) i približavanje Hrvatske „srednjoj katoličkoj Europi“ koja počinje igrati značajnu ulogu i unutar Europske Unije, kao i u širem međunarodnom krugu. Tu novu osovinu nove „katoličke Europe“ čine Poljska, Mađarska, Češka, Slovačka uz prisutnost baltičkih republika, Hrvatske i Slovenije. Zanimljivo je da se ta grupa zemalja pokušava proširiti i na okolne, pa i crnomorske zemlje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ta politika definitivno izvlači Hrvatsku iz močvare i smrada balkanske regije u koji je Hrvatska bila uvučena nakon I. svjetskog rata i koji nas je toliko skupo koštao. Velikani hrvatske politike kao Supilo, Trumbić, Meštrović, Hebrang, Tuđman i drugi su kasnije gorko žalili što su jedan dio života blagonaklono gledali prema tom neprirodnom savezu zemalja južne Europe, a koji se zvao Jugoslavija. Izvlači nas iz regije u kojoj je odavno Srbiji namijenjena vodeća uloga, bez obzira na rezultate i gubitke ratova, radikalne srbijanske imperijalističke politike i nedemokratske predsjednike i premijere susjedne države od kojih su neki čak i bili pripadnici ekstremističkih okupacijskih postrojbi u agresiji na Hrvatsku. To domaće medije nimalo ne smeta koliko napr. sudjelovanje gospodina Tepeša u nedavnim demonstracijama protiv selektivnog rada Vijeća za elektroničke medije.

Da Kolinda Grabar-Kitarović nije bezličan političar niti ničija lutka na koncu, vidi se po njenom jasnom suprotstavljanju međunarodnoj politici prema migrantima u vrijeme kada je to značilo osudu međunarodne i domaće političke javnosti. Nije se plašila, dapače bila je vrlo hrabra, kada je politiku njemačkog saveznika prema migrantskoj krizi nazvala pogrešnom, što se kasnije i pokazalo vrlo točnim. Političko bauljanje, višetjedno ismijavanje predsjednice i bezobrazan ton u komunikaciji glede migrantske krize, posebice bivšeg premijera Milanovića i ministra Ostojića, pokazalo sa danas kao totalni promašaj. Danas svi govore što je političkim vizionarstvom i dobrim savjetnicima predsjednica države govorila još krajem prošle godine.

I za kraj, izvanredan osjećaj za međunarodne odnose i trenutak vremena oslikala je njena nedavna izjava u Poljskoj koja je u medijima prošla prilično nezapaženo: „Trebamo biti čvrsti na našim pozicijama zaštite međunarodnih zakona ali i naći način suradnje s Rusijom. Suradnja s Rusijom u Siriji je nužna”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tek će vrijeme pokazati znakovitost i važnost ovih njenih riječi, a osobito glede uloge Rusije u ukrajinskoj i sirijskoj krizi, kao i pozicioniranja Rusije u međunarodnim krugovima nakon porasta islamskog ekstremizma i nezapamćenog vala migranata u Europu. Nije li i ovom izjavom predsjednica Hrvatske pokazala političko vizionarstvo i pragmatičnost koja će se potvrditi u budućnosti?

Hrvatska javnost ne pamti još od pobjede u Domovinskom ratu takav sjaj , jasnoću i uspon Hrvatske u međunarodnoj politici. Svaki tjedan i mjesec donosi novi iskorak u ispravnom smjeru, a sve zahvaljujući tek nedavno izabranoj predsjednici. Ne sumnjamo da će usuglašenost i koordiniranost sa novim ministrom Mirom Kovačem, koji je doktorirao na temi povijesti međunarodnih odnosa na prestižnoj pariškoj Sorbonni, izbaciti našu zemlju u političke visine gdje joj i pripada mjesto.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.