Komisija HBK „Iustitia et pax“ pozvala vjernike i građane da se informiraju i odluče o potpisivanju zahtjeva za referenum o izborima

O referendumu o preferencijalnom glasovanju i promjeni izbornog sustava, Stalno vijeće Hrvatske biskupske konferencije (HBK) zaključilo je kako „nema ništa protiv ukoliko doprinosi plodonosnijoj i većoj demokratičnosti te uz to promiče i služi općem dobru društva,pogotovo ako se njime ne krše pozitivni državni zakoni i propisi RH, te pri tome ne narušavaju kršćanske vrijednosti koje su važna sastavnica hrvatske kulture”, priopćili su iz HBK.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Predsjednik komisije HBK „Iustitia et pax“ Vlado Košić kazao je kako je u tom vidu data mogućnost građanskoj inicijativi “U ime obitelji” skupljati potpise i ispred crkve te se pozivaju vjernici i građani neka se dobro informiraju i prouče ponuđena rješenja te prema vlastitoj spoznaji i savjesti odluče hoće li potpisati zahtjev za pokretanje referenduma.

“Ne ulazeći u sadržaj referendumskih pitanja, niti u zakonodavna rješenja samog provođenja referenduma, odbacujemo mogućnost stavljanja moratorija na referendume u Republici Hrvatskoj. To bi, naime, značilo suspenziju demokratskog političkog uređenja, a to je protivno Ustavu Republike Hrvatske”, navodi Komisija HBK „Iustitia et pax“.

U slučaju referenduma vezanog uz brak i obitelj, Crkva ga je podržala, jer je u skladu s njezinim moralnim naukom, a to je da je brak zajednica muškarca i žene te da je obitelj utemeljena na toj zajednici i nijedna druga zajednica u usporedbi s njome ne može imati iste učinke i prava.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Komisija HBK „Iustitia et pax“ komentirala je i situaciju s Hrvatima Bunjevcima u Vojvodini za koju kažu kako je bolna činjenica da se hrvatska manjina u Vojvodini politički podijelila na Hrvate i Bunjevce.

“Nedopustivo je, međutim, da predsjednik Srbije proglašava Bunjevce „autohtonim narodom koji nisu ni Hrvati ni Srbi“, pa im poklanja udžbenike na ćirilici”, zaključili su u HBK.

“To je očito pokušaj asimilacije i odnarođivanja Bunjevaca koju je više desetljeća provodila velikosrpska politika”, ističe biskup Košić u priopćenju HBK.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Komisija HBK navodi kako se zbog toga očekuje da se hrvatske vlasti zauzmu da Hrvati u Srbiji imaju sva ljudska i manjinska prava kao Srbi u Republici Hrvatskoj te ističu kako su ljudska prava univerzalna pa je dužnost i obveza nositelja vlasti brinuti se za njihovo poštivanje i ostvarenje. Tu obvezu napose imaju hrvatske vlasti gledom na Hrvate izvan domovine.

U posljednje vrijeme primjetni su pritisci i miješanje pojedinaca i institucija na slobodu medija, istaknula je Komisija HBK.

“Zabrinjavajuće je kad takvi pritisci dolaze iz ureda visokih dužnosnika Republike Hrvatske. Zbog toga se traži od svih, a osobito od nositelja vlasti da promiču neovisnost, slobodu i odgovornost javnih i privatnih medija”, ističu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Očekuje se također da nositelji dužnosti mogu biti samo oni koji su moralni, čestiti koji se brinu za javno – opće dobro, a ne za privatne interese, smatraju u HBK.

Komisija HBK „Iustitia et pax“ navodi kako su svjesni da je to ideal koji je ponekad teško u potpunosti zadovoljiti, no taj ideal treba uvijek imati pred očima i prema njemu težiti. “U tom vidu potiče se Zakonodavca neka uredi zakonodavni okvir tako da se ne izgubi iz vida ideal kojeg treba u obnašanju javnih dužnosti ostvarivati”, zaključuje Komisija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.