Korupcija – kočnica hrvatskog gospodarstva

Foto: Thinkstock

Na ljestvici od 176 država prema Indeksu percepcije korupcije 2016. Hrvatska je na 55. mjestu s 49 bodova. U odnosu na prošlu godinu Hrvatska je nazadovala za dva boda.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Višegodišnja korupcija korumpiranih političkih elita uništava hrvatsko gospodarstvo, obrazovanje, mirovine, životni standard.

> Hoće li Vlada raskinuti ugovor o prodaji Croatia osiguranja?

Hrvatska se ubraja u korumpirane države Europske unije, a osim nas lošije su Mađarska i Rumunjska s 48 bodova, Italija s 47 bodova, Grčka s 44 boda i Bugarska s 41 bodom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> State Department o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj: Korupcija, sporo pravosuđe, socijalna diskriminacija

“Korupcija je i dalje problem u Hrvatskoj”, piše u izvješću američkog State Departmenta o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj za 2016. u kojem se spominje ocjena Europskog parlamenta da je rizik najveći u poslovima javne nabave.

> Pročitajte kako se Milanovićeva Vlada “borila protiv korupcije”!

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Problem korupcije se već četiri godine ponavlja u svakom izvještaju, samo s drukčijim nijansama. Godine 2013. napomenuto je da je korupcija osobito velik problem, a zadnje tri godine govori se da je ona i dalje problem u Hrvatskoj. To znači da problem korupcije ne rješavamo, odnosno da ostajemo na istoj razini.

Zbog korupcije godišnje gubimo najmanje petnaest posto BDP-a, što je više od 50 milijardi kuna.

Korupcija je i jedan od glavnih razloga zašto mladi iseljavaju u države koje nisu korumpirane.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Šokantni podatci: Evo kako se vara na poticajima za pašnjake koji ne postoje

U Hrvatskoj svake godine u pojedinim ministarstvima i kod drugih korisnika državnog proračuna, Državni ured za reviziju pronađe nepravilnosti. Međutim, sve uvijek ostaje samo na upozorenjima. Posljedica za odgovorne nema.

Glavni državni revizor svoje izvješće podnosi samo Saboru i nakon toga sve ostaje na “dobroj volji” onih koji vode ministarstva i druga tijela javne vlasti. Nakon toga se u pravilu ništa konkretno ne dogodi.

> Željka Markić: Lažni putni nalozi SDP-a i korupcija u HAVC-u

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hrvatska je članica Europske unije s najvećom razinom korupcije u javnoj nabavi te s Rumunjskom i Bugarskom spada u najkorumpiranije države EU, pokazalo je istraživanje koje je naručio Europski parlament, a proveo institut RAND Europe.

> Izvješće Državne revizije za 2015. u Ministarstvu kulture: Kakav su nered ostavili HNS-ovci Andrea Zlatar-Violić i Berislav Šipuš?

Hrvatska, Rumunjska i Bugarska predvode skupinu od četrnaest zemalja EU-a koje imaju iznadprosječnu razinu korupcije, stoji u istraživanju, a po indeksu rizika od korupcije u javnoj nabavi Hrvatska je na samom vrhu, ispred Cipra, Litve i Rumunjske.

Hrvatska, Bugarska, Rumunjska i Latvija zbog korupcije godišnje izgube oko 15 posto BDP-a.

Korupcija ima značajan društveni i politički utjecaj jer potiče nejednakost, organizirani kriminal, slabiju vladavinu prava, lošiju izlaznost na izbore i nepovjerenje prema europskim institucijama, stoji u istraživanju.

> Korupcija u SDP-u: Optuženi ministri, doministri, gradonačelnici, župani

Iz tih razloga RAND Europe predlaže zakonske i regulatorne mjere na državnim razinama, a jedna od njih je proširenje zaštitnog Mehanizma suradnje i provjere (CVM) na veći broj EU članica.

> Korupcija u SDP-u: Osjećaj krivnje u kafkijanskoj atmosferi u Primorsko-goranskoj županiji

CVM mehanizam mjera je koju je pokrenula Europska komisija uoči ulaska Rumunjske i Bugarske u EU kako bi pripomogla tamošnjim pravosudnim reformama te borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala.

> SDP-ova afera s MiG-ovima: 5 činjenica

Hrvatskoj bi uvođenje tog mehanizma, po jednom od scenarija, godišnje potencijalno moglo uštedjeti oko 2,2 milijarde, ocjenjuje se u istraživanju.

RAND Europe predlaže i osnivanje Europskog ureda javnog tužitelja koji bi proširio ograničeno područje djelovanja OLAF-a, europskog ureda za suzbijanje prevara te uvođenje javnog sustava nabave (e-procurement).

I prijašnja istraživanja pokazuju da je korupcija u gospodarstvu veliki hrvatski problem jer su ispitanici na pitanje jesu li korupcija i mito uobičajena praksa u poslovanju – 90 posto menadžera potvrdilo da je takva praksa uobičajena.

> Konačno: Državno odvjetništvo Vukovar traži od Čobankovića nadoknadu štete državi – kad će doći na red Linić, Ferenčak, Jakovina?

Prema podatcima Global Financial Integrity iz Washingtona, iz Hrvatske je samo u razdoblju od 2001.do 2010. kumulativno izneseno 15,2 milijardi američkih dolara. Riječ je o novcu prikupljenom korupcijom, kriminalom i poreznom evazijom hrvatskih političara i s njima povezanih kriminalaca, prenosi Slobodna Dalmacija. Iz Global Financial Integrityja tvrde da je iz Hrvatske godišnje izvlačeno oko 1,5 milijarda dolara, a najveći odljev postignut je 2008. godine kada je ukupno 2,3 milijarde dolara izašlo iz Hrvatske.

> Tihomir Jakovina – bivši ministar poljoprivrede koji je išao iz afere u aferu

Kada pravosuđe i radi svoj posao, postupci vezani uz korupciju odugovlače se čitavim nizom zakonom omogućenih postupaka. Na taj se način sudski postupci ne dovode do pravomoćnosti i oni koji su krivi ne budu kažnjeni.

> Maškarin: Presuda suda je pokazatelj traljavosti našeg sustava

U Hrvatskoj nemamo sustavnu borbu protiv korupcije niti u represivnom niti u preventivnom tijelu. Postoji pravni okvir u teoriji, ali zapinje na provedbi. Čak 75 posto proračuna političke stranke dobivaju od javnog novca i one imaju sigurna sredstva, a sve što dobiju od države, zapravo svih nas, potroše.

Nedostatak političke volje sprječava napredak u borbi protiv korupcije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.