Krstičević i Kodheli NATO-u poslali pismo u kojem osuđuju nacionalističku retoriku srbijanskih političara

Foto: fah

Hrvatska i Albanija pozvale su NATO da revidira planove za svoju misiju održavanja mira na Kosovu, ustvrdivši da nacionalistička retorika srbijanskih političara prijeti destabilizacijom regije koja još uvijek nosi ožiljke iz ratova devedesetih godina, objavio je ured albanske ministrice obrane.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Odnosi između Srbije i njezine nekadašnje pokrajine Kosova doživjeli su novo zahlađenje nakon što je Beograd poslao vlak s natpisima “Kosovo je Srbija” na granicu s Kosovo, a kosovska policija nije dopustila ulazak vlaka na kosovski teritorij.

Srbijanski predsjednik optužio je vlasti u Prištini da žele početi novi rat, dok je njegov kosovski kolega rekao da Srbija želi anektirati sjeverni dio Kosova na način kako je to učinila Rusija s ukrajinskim poluotokom Krimom.

Hrvatski ministar obrane Damir Krstičević i njegova albanska kolegica Mimi Kodheli poslali su pismo glavnom tajniku NATO-a Jensu Stoltenbergu u kojemu se osuđuje “nacionalistička retorika srbijanskih političara i konkretne akcije na granici”, prema izjavi iz ureda Kodheli.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ministri su isto tako napisali da je cilj tih akcija pokušaj “ugrožavanja suvereniteta Republike Kosova i destabiliziranje sigurnosne situacije na zapadnom Balkanu”, dodaje se u izjavi ureda albanske ministrice.

“Oboje ministara zatražilo je da se Operativni plan misije održavanja mira na Kosovu revidira nakon najnovijih događaja”, navodi se u izjavi albanskog ministarstva. U izjavi se ne navodi za kakvu se reviziju NATO-ova plana zauzimaju Krstičević i Kodheli.

Ministri su napisali Stoltenbergu da Hrvatska i Albanija, članice NATO-a, podržavaju transformaciju Kosovskih sigurnosnih snaga – koje su lako naoružane – u prave vojne snage. Za stvaranje takvih vojnih snaga Kosovo treba potporu srpske manjine u parlamentu, no njeni se predstavnici protive takvom potezu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Srbija je izgubila kontrolu nad Kosovom 1999. pošto ju je NATO bombardirao kako bi zaustavio etničko čišćenje koje su provodile srpske snage u borbi protiv pobune kosovskih Albanaca. NATO još uvijek ima oko 4500 vojnika na Kosovu koji održavaju krhki mir.

Uz potporu SAD-a i država zapadne Europe Kosovo je 2008. proglasilo neovisnost od Srbije. Albanci čine oko 90 posto od 1,8 milijuna stanovnika Kosova. Na sjeveru Kosova živi srpska manjina od oko 40-50 tisuća ljudi koji ne priznaju Prištinu kao svoj glavni grad.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.