“SDP mora biti prvi koji će se suprotstaviti konzervativnoj revoluciji čiji je pokrovitelj postala Vlada HDZ-a i Mosta. Ono što je do jučer radila Željka Markić, sada radi potpredsjednik Vlade Stier. On je dao legitimitet protivnicima sekularne države kada je došao na njihov skup i rekao da je sekularna država protivna ljudskoj prirodi. To je rušenje ustavnog temelja naše države, a premijer Plenković šuti. Suočeni smo s puzajućom klerikalizacijom društva. Ova vlast neće zabraniti pobačaj, ali će učiniti sve da na mala vrata ženama uzme pravo na izbor. Protiv zabrana se lakše boriti jer vjerujem da većina naših građana ne bi to prihvatila, zato HDZ-ova vlast stvara takvu atmosferu u društvu da sutra postane normalno ono što danas govore molitvene grupe ispred jasvnih bolnica. SDP mora stvoriti i predvoditi frontu protiv te konzervativne politike, naši partneri u tome trebaju biti nevladine udruge, progresivni intelektuaci, sindikati i svi kojima je stalo do napredne, moderne i razvijene Hrvatske”, rekao je kandidat za predsjednika SDP-a, Orsat Miljenić, za Novi list.
Miljenić protiv molitvenih zajednica
Podsjetimo, Orsat Miljenić osobito je glasan u prozivanju molitvenih zajednica.
„Smatram da su danas u Hrvatskoj molitvene zajednice protiv pobačaja veći problem od njegove zabrane. Stranka prema njima mora zauzeti jasan stav i pridobiti birače koji ne žele da im se Crkva miješa u osobni život”, rekao je na nedavnom sučeljavanju.
A što je s ‘Lex Perkovićem’
“Hoće li se neki od brojnih kandidata usuditi priupitati Orsata Miljenića zašto je svojedobno prionuo pisanju famoznog “Lex Perković” i zašto je u stilu spin-majstora grubo obmanjivao javnost i do neukusa relativizirao ozbiljne prigovore Europske povjerenice za pravosuđe Vivijane Reding? Hoće li ga netko prozvati da demantira ono što se već godinama govori u odvjetničkim krugovima, tj. da je kao ministar pravosuđa ostao tajni ortak jednoga odvjetničkog društva. Hoće li netko priupitati gospodina Davora Bernardića što znače njegovi svibanjski posjeti Kumrovcu, na orgijama za pokojnoga zločinca Tita? Ako, pak, izaberu Gordanu Sobol, neki dodvorice bi uskoro mogli na Iblerovu trgu montirati plesnu štangu”, ustvrdio je Magaš u Hrvatskom tjedniku od 29. rujna 2016.
“Sve priče da je taj zakon donesen radi zaštite Josipa Perkovića stvarno nisu točne. Istina, u namjeri da svoje zakonodavstvo izjednačimo s europskim, napravili smo tehničku, pravnu pogrešku koja je prerasla u političku”, ustvrdio je nedavno Orsat Miljenić.
Kako je zapravo došlo do spornog zakona za mandata Orsata Miljenića na čelu Ministarstva pravosuđa zbog kojeg je Hrvatska dovedena na rub sankcija, a dvoje ljudi koji su najodgovorniji što je donesen “lex Perković” – zakon kojim se vremenski ograničava primjena europskog uhidbenog naloga i time krše obveze prema Europskoj uniji, nakon toga su napredovali. Promociju su doživjeli na vrhuncu afere, baš u trenutcima kada su sankcije Hrvatskoj postale izvjesne. Riječ je o šefici radne skupine za izmjenu Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenopravnim stvarima s državama Europske unije, Melaniji Grgić i njezinu zamjeniku u skupini, dotadašnjem pomoćniku ministra pravosuđa Gordanu Markotiću, navodi Večernji list. Šefica radne skupine M. Grgić promovirana je u Vrhovni sud, a njezin zamjenik Markotić postao je veleposlanik u Srbiji.
O tome je li ministar pravosuđa Miljenić bio upozoren prije nego je zakon dao u Vladinu proceduru da je u njega ubačeno vremensko ograničenje primjene naloga, M. Grgić za Večernjak rekla je da ne zna, ali da vjeruje kako je to njegov pomoćnik Markotić učinio.
“Ovaj Zakon, ali niti jedan drugi dok sam ja ministar, neće biti pisan prema bilo kojoj osobi”, odlučno je poručio SDP-ov ministar pravosuđa Orsat Miljenić 19. lipnja 2013. na sjednici Odbora za pravosuđe koji je raspravljao o zakonskom prijedlogu o pravosudnoj suradnji između članica EU.
Vladajuća većina u Odboru za pravosuđe podržala je zakon pa tako i spomenuto ograničenje dok su trojica HDZ-ovaca glasovala protiv jer su smatrali da treba dopustiti izručenje svih bez obzira na to kada je kazneno djelo počinjeno kao što nikakvo ograničenje nemaju 22 države EU.
SDP i HNS 2013. ipak su izglasovali poseban zakon, kolokvijalno nazvan “Lex Perković” kojim su pokušali spriječili izručenje Josipa Perkovića i Zdravka Mustača Njemačkoj nakon ulaska Hrvatske u EU.
Tim je zakonom vremenski bio ograničen uhidbeni nalog na kaznena djela počinjena poslije kolovoza 2002.
Je li u pravu Orsat Miljenić kada za sporni “Lex Perković” optužuje druge?
Bivši SDP-ov ministar pravosuđa Orsat Miljenić, koji je još 2013. godine, u srpnju, izjavio da će o razgovorima s Europskom komisijom ovisiti hoće li Hrvatska izručivati svoje građane po europskom uhidbenom nalogu ostalim članicama EU-a za sva kaznena djela ili samo ona počinjena nakon 2002., kako je propisano zakonom o pravosudnoj suradnji s članicama EU-a.
U kolovozu iste godine je glasnogovornica povjerenice za pravosuđe Europske komisije Vivian Reding, Mina Andreeva, izjavila da Hrvatska mora do 23. kolovoza predati Europskoj uniji točan rok do kojega će uskladiti hrvatski zakon o europskom uhidbenom nalogu s europskim zakonodavstvom. Reding je u pismu upućenom Miljeniću koncem sprnja napisala kako ono što Hrvatska učinila 28. lipnja, usvajanjem amandmana na zakon o europskom uhidbenom nalogu, nije u skladu s europskim zakonodavstvom te da to treba korigirati, kazala je Andreeva.
Tako je 28. kolovoza iste godine Miljenić napokon izjavio da će Vlada u redovitoj proceduri mijenjati ‘Lex Perković’, a nakon prigovora Europske komisije, postignut je konačno dogovor i kompromis, te je izmjena zakona o provedbi europskog uhidbenog naloga stupila na snagu 1. siječnja 2014. godine, kad su uhićeni Perković i Mustač.
Činjenica je da ih tadašnji ministar pravosuđa nije uspio obraniti da stanu pred lice zakona, a hoće li ikad biti kažnjen zato što je to pokušao učiniti, kad već pravda nije izvedena “na čistac” u Hrvatskoj, ostaje upitno.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
