München: Danas samo jedno svjedočenje, otpalo nekoliko svjedoka

Foto: fah

Svjedočenjem Veselina Veska Vukotića video-vezom iz Beograda pred Visokim zemaljskim sudom u Münchenu u ponedjeljak je nastavljeno suđenje bivšim pripadnicima jugoslavenskih i hrvatskih tajnih službi Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaču zbog sumnje u sudioništvu u ubojstvu hrvatskog emigrantskog političara Stjepana Đurekovića 1983.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na početku 83. ročišta predsjednik sudskog vijeća Manfred Dauster upitao je svjedoka Veselina Veska Vukotića, koji je pozvan na svjedočenje kao „bivši djelatnik hrvatskih obavještajnih službi“, poznaje li Marija Eterovića, hrvatskog državljanina koji je njemačkom veleposlanstvu u Zagrebu priopćio kako se sastao s Vukotićem u Srbiji i da je njim govorio o ubojstvu Stjepana Đurekovića.

„Ne poznajem Eterovića, s njim se nisam nikad sreo niti znam išta o ubojstvu Stjepana Đurekovića“, rekao je Vukotić.

Sudac je nakon toga Vukotića pitao je li ikad surađivao sa Službom državne sigurnosti (SDS), što je ovaj zanijekao, a isto tako je zanijekao da se nalazio u Münchenu i blizini Münchena u vrijeme kada je ubijen Stjepan Đureković.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tijekom dosadašnjeg tijeka procesa Vukotića se povezivalo s beogradskim podzemljem i njegovim sudjelovanjem u egzekucijama emigranata.

Državni tužitelj Lionhard Weiss je svjedoka upitao je li poznavao nekadašnje šefove beogradskog podzemlja Željka Ražnatovića Arkana i Darka Ašanina, što je svjedok potvrdio.

„Ražnatovića sam poznavao i obiteljski smo povezani, a s Ašaninom sam neko vrijeme bio suvlasnik jednog noćnog kluba“, rekao je Vukotić u kratkom svjedočenju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Danas su video-vezom iz Beograda trebali svjedočiti i bivši djelatnici Službe državne sigurnosti Stanko Čolak, koji je u vrijeme ubojstva Đurekovića obnašao dužnost upravitelja odjela za borbu protiv neprijateljske emigracije saveznog SDS-a, te Dmitar Šijan, koji je unutar SDS-a također bio zadužen za emigraciju.

Prema priopćenju suda u Beogradu oba svjedoka odbila su svjedočenje iz bojazni da bi to moglo ići na njihovu vlastitu štetu odnosno da bi i sami mogli kažnjeno gonjeni.

Četvrtog svjedoka koji je danas trebao svjedočiti, publicistu Marka Lopušinu, koji je pisao o emigrantskim ubojstvima, vlasti u Srbiji nisu mogle pronaći zbog „manjkavih podataka o samom svjedoku“.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Isto tako je iz Beograda priopćeno kako, zbog toga što se svjedok nalazi u Crnoj Gori, nisu mogli uputiti poziv svjedoku Branku Mamuli, bivšem visokom časniku JNA i od 1982. do 1983. saveznom sekretaru za narodnu odbranu SFRJ, koji bi trebao svjedočiti na jednom od sljedećih ročišta.

Nakon priopćenja iz Beograda, sudsko vijeće u Münchenu, prekinulo je rad radi konzultacija o daljnjem tijeku suđenja.

Na početku današnjeg ročišta predsjednik sudskog vijeća Manfred Daustar objasnio je kako je za sutra neplanirano iz Švedske trebao svjedočiti i bivši agent Udbe Luka Sekula, kojeg su neki svjedoci, poput Vinka Sindičića, u prvom procesu o ubojstvu Stjepanu Đurekovića, koji je 2008. okončan doživotnom kaznom zatvora za Krunoslava Pratesa, izravno dovodili u vezu s izvršenjem egzekucije Đurekovića.

No švedske vlasti Sekuli nisu mogle uručiti poziv jer se ne nalazi u Švedskoj pa je zaključeno da bi s ponovnim uručenjem poziva za svjedočenje Sekuli u ožujku, kada se očekuje njegov povratak u tu zemlju, čiji je i državljanin, moglo ipak doći do svjedočenja video-vezom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U utorak bi se pred sudom u Münchenu trebao pojaviti sadašnji savjetnik predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović za ustavno-pravna pitanja, Vladimir Šeks.

Vladimira Šeksa je tijekom dosadašnjeg suđenja spomenuo bivši djelatnik Službe državne sigurnosti Ivan Lasić, koji je svjedočio video-vezom iz Mostara. On je tom prilikom govorio o Vladimiru Šeksu kao “djelatniku Udbe”.

Sadašnji savjetnik predsjednice RH za ustavno-pravna pitanja opovrgao je bilo kakvu povezanost sa SDS-om bivše Jugoslavije.

Istog dana bi trebao svjedočiti i Ivan Bandić, hrvatski veleposlanik u Mađarskoj, koji je krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina djelovao kao suradnik SDS-a u Mostaru.

Što znači današnje odbijanje svjedočenja na sudu u Münchenu?

Predstavnici tužbe i obrane, u procesu koji se zbog sumnje u sudioništvo u ubojstvu Stjepana Đurekovića pred Visokim zemaljskim sudom u Münchenu vodi protiv bivših djelatnika službi sigurnosti Josipa Perkovića i Zdravka Mustača, različito vrednuju u ponedjeljak pročitano priopćenje jednog od glavnih potencijalnih svjedoka i jednog od vodećih ljudi jugoslavenske Službe državne sigurnosti (SDS) početkom 80-ih Stanka Čolaka i djelatnika SDS-a Dmitra Šijana.

„Danas se dogodilo nešto što je zaista važno i što je zaista bitna stvar u dosadašnjem tijeku postupka. Naime po prvi puta, umjesto dosadašnjih: ‚ne znam’, ’nisam vidio’, ’ne sjećam se’, dva bivša pripadnika jugoslavenske Udbe su otvoreno rekli da se boje kaznenog progona u slučaj svojeg svjedočenja i odbili svoje svjedočenje upravo na toj osnovi. Sud je to iz pravnih razloga sasvim ispravno prihvatio. Međutim, faktički to znači da Čolak i Šijan time šalju poruku, a ta je: optužnica stoji i postoji i njihova upletenost u tu optužnicu“, rekao je za Hinu u ponedjeljak nakon ročišta Siniša Pavlović, odvjetnik udovice ubijenog Stjepana Đurekovića, Gisele, sutužiteljice u ovom procesu.

Odvjetnik optuženog Josipa Perkovića Anto Nobilo pak smatra da današnje odbijanje svjedočenja dvojice svjedoka izravno potvrđuje tezu obrane da je operacija ubojstva Stjepana Đurekovića djelo savezne, a ne republičke razine SDS-a, što je vidljivo iz Čolakova straha da bi ga se moglo goniti za umiješanost u Đurekovićevo ubojstvo, jer za to postoje i drugi dokazi koji su se dosad pojavili u procesu.

„Stanko Čolak je odbio svjedočiti obrazlažući to strahom da bi se zbog tog svjedočenja i njega moglo kazneno goniti. U ovom slučaju možemo govoriti da on strahuje da bi ga se moglo goniti zbog upletnosti u slučaj Đureković jer su se tijekom suđenje pojavili iskazi svjedoka poput Ivana Lasića kojemu je Čolak, prema svjedočenju, osobno nakon ubojstva Đurekovića rekao ‚da se ekipa sretno vratila’, što pokazuje njegovu umiješanost. Za Šijana se pozivanje na strah od kaznenog progona može odnositi na bilo koje drugo djelo, ali ne i na Đurekovića, s čim on nije imao veze jer se u vrijeme njegovog ubojstva nalazio na drugim položajima“, rekao je Nobilo za Hinu.

Odvjetnik Josipa Perkovića je zaključio kako je teza obrane od samog početka bila ta da njegov mandant ne može imati veze s djelom koje mu se predbacuje jer da je to bila operacija saveznih a ne republičkih razina SDS-a i borbe protiv neprijateljske emigracije.

Tužitelj Weiss zadovoljan dosadašnjim svjedočenjima

Upitan da ocijeni dosadašnji tijek suđenja državni tužitelj Lionhardt Weiss je za Hinu izjavio kako o ishodu procesa naravno odlučuje sud na kraju suđenja, ali da je nedavno odbijanje suda da udovolji zahtjevu obrane da se optuženi brane sa slobode znakovito.

„To u neku ruku pokazuje kako sud vrednuje stupanj sumnje. Sud u Münchenu i dalje polazi od toga kako postoji osnovana sumnja da su optuženi počinili djelo za koje ih tereti optužnica“, rekao je Weiss, koji je ustvrdio kako je zadovoljan dosadašnjim svjedočenjima.

Proces protiv Perkovića i Mustača bi trebao biti nastavljen sutra svjedočenjem Vladimira Šeksa, savjetnika predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović za ustavno-pravna pitanja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.