Nacionalni park Brijuni: Oaza biljnog, životinjskog i ljudskog sklada

Legenda o nastanku Brijuna kaže kako je Stvoritelj dio Zemlje naumio oblikovati prema slici Raja. Tako je nastala Istra, nalik vrtu obraslom predivnim drvećem i prostranim livadama, koji oplakuje plavo more i poziva ljude sretnom životu.  No ljubomorni vrag uništio je njegovo djelo razrezavši vreću u kojoj je anđeo nosio ostatke neiskorištenog kamenja, te se tisuće kamenih stijena prosulo po istarskoj zemlji, zemlji kontrasta, u isto vrijeme pitomoj i surovoj, plodnoj i škrtoj, sunčanoj i oblačnoj. Rastuženi anđeli su prikupili djeliće Raja preostale među rasutim kamenjem  i zaštitili ih morskim valovima. Tako su nastali Brijuni. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nacionalni park Brijuni su skup otoka i otočića u Jadranskom moru, koji se nalazi zapadno od istarske obale, nasuprot mjesta Fažana. Brijuni se sastoje od 14 otoka, uskupne površine 33,9 kvadratna km. Dva najveća otoka su Veliki Brijun i Mali Brijun, a manji otoci su: Sveti Marko, Gaz, Okrugljak, Šupin, Šupinić, Galija, Grunj, Vanga, Madona, Vrsar, Kozada i Sveti Jerolim.

Kratka povijest Brijuna

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Brijuni imaju jako bogatu povijest. Prvi poznati tragovi ljudskog djelovanja na Brijunima sežu u treće tisućljeće prije Krista, kad su na Brijunima živjeli etnički nepoznati stanovnici koji su se bavili ratarstvom, stočarstvom, lovom i ribolovom, a oružje i oruđe izrađivali su od kamena, kostiju i pruća.

Za vrijeme velike Egejske seobe naroda u prvom tisućljeću prije Krista na Brijune dolazi ilirsko pleme Histri, po kojima je kasnije Istra, kao što znamo dobila ime. Nakon njih došli su Rimljani, a od 6. do 8. stoljeća otočjem su vladali Bizantinci.

gradina-nekropola
Vratimo se par koraka unatrag i recimo kako su na Brijunima pronađeni tragovi dinosaura, velikih guštera koji su nekad kročili Zemljom. Svoj novovjeki uzlet Brijuni poznaju od 1893. godine, za što je zaslužan austrijski industrijalac Paul Kupelwieser, vlasnika Otočja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Razvijeni u mondeno ljetovalište i lječilište najviše kategorije, Brijuni su započeli svoj rast za vrijeme Austro-ugarske i Italije, kad se glas o Brijunima proširio diljem Europe i svijeta. Tako je bilo sve do prekida, zbog drugog svjetskog rata. Brijuni su nastavili razvijati popularnost političkim aktivnostima Josipa Broza Tita, predsjednika bivše Jugoslavije, koji je na Otočje prvi put stigao 1947. godine.

Brijuni su 27. listopada 1983. godine proglašeni nacionalnim parkom i omiljena su turistička destinacija, kako stranaca tako i domaćih posjetitelja.

brijuni
Na Brijunima je prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman održavao brojne sastanke. Najpoznatiji je Brijunski sastanak od 31. srpnja 1995. na kojem je s generalima Hrvatske vojske i drugim vojnim dužnosnicima dogovorio konačni plan vojno-redarstvene operacije Oluja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Arheološki lokaliteti koje trebate posjetiti

Od arheoloških lokaliteta tu su Gradina, rimska vila u uvali Verige, Kastrum i crkva sv. Marije.

Gradina je utvrđeno naselje iz brončanog vremena, a nalazi se na uzvisini s očuvanim bedemima, ulazom i nekropolom. Smješteno je na istoimenom brežuljku, sjeverno od uvale Verige, a na toj lokaciji pronađeni su i predmeti iz brončanog doba poput vrha koplja, polomljenog u nekom davnom okršaju.

Rimska vila u uvali Verige je raskošna ladanjska vila, smještena na zapadnoj obali Brijuna, duž zaljeva Verige. Gradnja vile započela je u 1. stoljeću prije Krista, a najveći sjaj dosegla je u 1. stoljeću poslije Krista. Pojedini dijelovi vile koristili su se do 6. stoljeća. Sastavni dio kompleksa bili su i u dnu uvale smješteni hramovi boga mora Neptuna, kapitolijske trijade te božice ljubavi i ljepote Venere.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

jerolimov
Pristup luci regulirao je lanac – verige, koji je povezivao suprotne obale, a prema kojem je i uvala dobila ime. Pored ove mozaicima, freskama, štukaturama i skupocjenim mramorima luksuzno opremljene vile, na Brijunima je postojao još cijeli niz rimskih vila.

Kastrum je najslojevitiji brijunski lokalitet i prostire se na površini većoj od 1 hektar. Nalazi iz razdoblja rimske republike i carstva, kasne antike, Istočnih Gota, Bizanta, karolinškog razdoblja i Venecije svjedoče o dugogodišnjoj naseljenosti ovog lokaliteta.

Život unutar vile odvijao se do kraja 4. st. kada je uslijed nastalih društvenih promjena vila prerasla u naselje zbijenog tipa sa kućama, postrojenjima za preradu maslina i grožđa, spremištima, radionicama, kovačnicama, krušnim pećima, ukratko svim sadržajima potrebnim za samostalno funkcioniranje jedne zajednice. Posljednji tragovi života u kastrumu datiraju iz mletačkog razdoblja.

mauzolej
Crkva sv. Marije je trobrodna crkva četvrtasta tlocrta čiji su bočni zidovi očuvani gotovo u izvornoj visini. Veličina crkve ukazuje na brojno stanovništvo obližnjeg kastruma koje je u 5./6. stoljeću i sagradilo ovu prelijepu sakralnu građevinu.

Početkom 9. stoljeća nakon što su obnavljene brojne sakralne građevine došlo je i do obnove crkve sv. Marije. Opremljena je novim namještajem s prepoznatljivim troprutim ukrasima. Brojno pogansko stanovništvo izazvalo je misionarsku djelatnost koju su provodili benediktinci iz brojnih samostana. U tom razdoblju uz baziliku je nastao i benediktinski samostan koji se prostirao sjeverno i južno od crkve.

U 13. stoljeću bazilika je pripadala templarima. Ukidanjem njihova reda 1312. godine, život u ovom samostanu je zamro. Blizu ove crkve sagrađena je i manja jednobrodna crkva sv. Petra čiji je pod krasio trobojni mozaik.

Što još nude Brijuni?

Ako se zaputite na Brijune obavezno posjetite vidikovac na Ciprovcu, vidjet ćete da se radi o jedinstvenim primjercima inženjerske arhitekture. Također posjetite tzv. “Kupelwieserov mir”, mauzolej obitelji Kupelwieser, posljednje počivalište vlasnika otoka, njegove supruge i sina koji si je život oduzeo usred ekonomske krize s lovačkom puškom. Vrijedi obići i kamenolome, koji su sad oblikovani u brežuljke i zgodni su za duge šetnje kroz razne lokalitete.

dinosaur
Brijunski kredni park koji svjedoči o 200-tinjak otisaka dinosaura vrijedan je pažnje svekog posjetitelja. Rtovi Pogledalo i Ploče svjedoče tim nalazima, a poluotok Zelenikovac nudi pravu riznicu geološko – paleontoloških zanimljivosti iz razdoblja donje krede koje čine zanimljivu poučnu stazu. Osim otisaka stopala dinosaura tu su još slojevi fosiliziranih kućica puža nerinea, više valnih brazda raznih veličina, koštana breča.

Safari park je obavezna destinacija svih posjetitelja nacionalnog parka. Na sjevernom rubu Velikog Brijuna u ograđenom prostoru veličine 9 hektara formiran je 1978. godine safari park kojeg nastanjuju egzotični biljojedi: indijski slon Lanka, ljama – južnoamerička deve za koje indijanska legenda kaže da su pripitomljene u najranije doba ljudskog postojanja, zebre, indijske svete krave te nojevi.

Moderni Brijuni

PARQ je naziv za Interaktivni vodič kroz Nacionalni park Brijuni, a on obuhvaća 100 QR kodova na standardiziranim tablama i pločicama diljem NP-a postavljenih za dodatno informiranje i educiranje posjetitelja. Na taj način možete doći do opširnijeg audiovizualnog sadržaja i edukativnih tekstova na hrvatskom, engleskom, njemačkom, talijanskom, francuskom i ruskom jeziku.

Međunarodna noć šišmiša je događaj međunarodnog karaktera, a održavaju se u organizaciji JU NP Brijuni i Udruge za zaštitu šišmiša Tragus iz Zagreba. Najmlađi posjetitelji sudjelovali su na edukativno-kreativnim radionicama i igraonicama, a za one malo starije održano je predavanje o šišmišima.

gradina-ulaz

Među ostalim događanjima vrijedi istaknuti i “šumsku pedagogiju”. To je posebna radionica u organizaciji Javne ustanove Nacionalni park Brijuni. U sklopu radionice djeca su zajedničkim igrama i slobodnim kretanjem naučila vrijedne spoznaje o šumi, najvećem kopnenom ekosustavu. Naglasak je bio na osviješćivanju osjetila i potpunijem doživljavanju šume putem zvukova, zatvorenih očiju, raspoznavanjem vrste drveća po kori, listu i češeru, praćenjem životinjskih tragova i savladavanjem neravnog šumskog terena.

Izlet na NP Brijuni nudi vam mogućnost bicikliranja po otoku, kao i obilazak podmorske poučne staze, koja je namjenjena svima koji se znaju služiti maskom za ronjenje i dihalicom. Ako ste ljubitelj elitnog sporta kao što je golf, tada su Brijuni prava lokacija za vas, iako je i tenis vrlo popularan na Otoku. Mogućnost organizacije vjenčanja je također u ponudi Nacionalnog parka, kao i organizacija sve popularnijih team-buildinga za klubove, tvrtke i ostale grupacije.

Smještaj i ugostiteljska ponuda

Ako posjetite Nacionalni park Brijuni ne brinite, čeka vas lijep i ugodan smještaj. Hoteli “Istra-Neptun” i “Karmen” stoje vam na raspolaganju svojom luksuznom ponudom, a također možete odsjesti u vili “Lovorka” koja je obnovljena 2010. godine te u vilama “Primorka” i “Dubravka”.

Ugostiteljska ponuda na Brijunima od početka devetnaestog stoljeća pa sve do današnjih dana plijeni pažnju. Asocira na bogatu trpezu i kvalitetnu poslugu na opuštenost i sklad uz dozu mističnosti i želje da se zaviri u svijet mondenog odmarališta.

Restoran “Galija” je najrenomiraniji restoran na Brijunima sa 70 sjedećih mjesta u sali i 30 na terasi uz bogatu ponudu jela. Tu je i hotel “Neptun” u kojem su dva restorana, “Neptun”  sa 140 i “Venera” sa 80 sjedećih mjesta i također bogatim jelovnikom. Restoran hotela “Karmen” sezonskog je tipa i otvoren je u ljetnim mjesecima.

Restoran “Plaža” smješten uz samu morsku obalu, sa 130 sjedećih mjesta, osim prekrasnog pogleda prema istarskom kopnu iz sjene stoljetnih borova nudi izbor jela od svježe ribe i mesa. Terasa restorana “Školjka” smještena između crkvice Sv.Germana i Kaštela. Tijekom dana pruža utočište za okrepu jednostavnim jelima i osvježavajućim pićima i prvenstveno je namjenjena dnevnim posjetiteljima Brijuna.

primorka
Klima na Brijunima je blaga, mediteranska s mnogo sunca i topline te s dosta vlage u zraku, što omogućuje bujnu vegetaciju i ugodan boravak na otočju. Zimi je prosječna temperatura zraka 6,3 °C u proljeće 12,2 °C, ljeti 22,2 °C, dok ujesen iznosi 14,8 stupnjeva Celzijevih. Temperatura mora kreće se ljeti od 22 do 25, a temperatura zraka oko 23 stupnja Celzijevih.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.