Planinić: Most se treba zapitati i o svrhovitosti manjinskih zastupnika i jačanju prava dijaspore

Foto: narod.hr

Most nezavisnih lista i SDP-ova koalicija pregovarali su u četvrtak o pitanjima političkog i izbornog sustava te o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa u Jadranu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mostov pregovarač Robert Podolnjak ističe kako su Mostu važne teme izbornog i referendumskog zakonodavstva.

“Nulta reformska točka je smanjivanje zastupničkih prava, počev od plaće zastupnika i prava nakon isteka mandata. To želimo provesti na prvoj radnoj sjednici Sabora, želimo smanjiti broj zastupnika, neovisno o tome koliko zastupnika imaju druge države, ima li ih Hrvatska više ili manje od drugih zemalja. Smatramo da treba poslati važnu poruku da na svim razinama moramo smanjiti broj političkih dužnosnika pa tako i zastupnika u Saboru”, rekao je Podolnjak.

Izvijestio je kako Most želi reformirati izborni sustav i referendumsko zakonodavstvo tako da se osigura jači utjecaj građana na političko odlučivanje, a očekuju i reformu lokalnih izbora te jačanje utjecaja preferencijskog glasovanja ili uvođenje kombiniranog izbornog sustava, u kojem bi se dio zastupnika birao neposredno.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Naročito nam je važan i dio koji se odnosi na transparentnost donošenja političkih odluka, jačanje instituta prava na pristup informacijama i svih instituta koji se odnose na sprječavanje sukoba interesa, javne nabave, građanskog nadzora nad sigurnosnim sustavima itd.”, kazao je Podolnjak.

Planinić: Bez promjene izbornog sustava nema ni pravednog izbora narodnih predstavnika

“Slažemo se s nakanom promjena izbornog sustava i sa smanjenjem broja zastupnika. Većinom su to bili prijedlozi referendumske inicijative U ime obitelji. Bez promjene izbornog sustava nema ni pravednog izbora narodnih predstavnika. Što se tiče pokušaja da to cjelovito učine, tada bi se trebali zapitati i o smislu opstanka zastupnika manjina u Saboru i njihovu svrhovitost, a pogotovo gledajući iz perspektive kako je bivša većina u Saboru vladala, a iz sadašnjih pregovora gdje manjinski zastupnici podosta odlučuju o većini u saboru. Trebalo bi uključiti i jačanje prava dijaspore, da mogu doista ostvarivati svoja glasačka prava, a ne ovako gdje se ograničćavanjem broja glasačkih mjesta onemogućuje glasovanje našim Hrvatima u inozemstvu”, rekao nam je odvjetnik Krešimir Planinić, voditelj pravnoga tima “U ime obitelji”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Podsjetimo, “U ime obitelji” je prikupila više od 380.000 potpisa za raspisivanje referenduma o promjeni izbornog sustava pod nazivom “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom”.

Građanska inicijativa „U ime obitelji“ u referendumskom pitanju predlagala je biračima preferencijalno glasanje za saborskog zastupnika bez ikakvog praga, do tri kandidata s jedne liste kao što je to slučaj u Švicarskoj, Češkoj, Luksemburgu, Slovačkoj itd. Izborni prag se smanjuje s 5 % na 3 % i zastupnička mjesta se pravednije raspodjeljuju. Nema cijepanja granica Grada Zagreba i županija u RH kao izbornih jedinica, a bira se najmanje 20 zastupnika u jednoj izbornoj jedinici, svaka politička stranka imat će jednu kandidacijsku listu, i podosta u javnosti već poznato načelo – traženje da se omogući glasanje dopisnim i elektroničkim putem kako bi svi državljani Republike Hrvatske, s prebivalištem u Hrvatskoj i izvan nje imali jednaku dostupnost i mogućnost glasanja, neovisno o daljini ili manjem broju birališta, a isto načelo omogućava i veći broj aktivnih birača na najvažnijim izborima u Hrvatskoj.

Ministar Arsen Bauk je tada tvrdio da u Hrvatskoj ima nešto više od 4 milijuna birača te da zbog toga Inicijativa nije prikupila dovoljan broj potpisa – 10% od 4 milijuna. Na taj način je spriječio održavanje referenduma o promjeni izbornog sustava kojim bi se omogućilo da građani biraju sposobne, a ne podobne zastupnike. Ustavni sud je na žalost prihvatio takvo tumačenje SDP-ovog ministra Arsena Bauka, iako su podaci Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje pokazivali da je u tom trenutku u Hrvatskoj prebivalište imalo 3,5 milijuna punoljetnih osoba, a samim time i mogućih birača. U ime obitelji je tim povodom predala i tužbu Europskom Sudu u Strasbourgu, radi utvrđivanja legitimnosti ovakve odluke Ustavnog suda.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.