Predstavnici devet hrvatskih otoka okupljeni oko platforme “Pokret otoka” posjetili su ovoga tjedna Europski parlament u Strasbourgu na poziv zastupnika Davora Škrleca.
Maja Jurišić, osnivačica Pokreta otoka koji okuplja pretežito mlađe otočane s ciljem umrežavanja otočana i promicanja održivog razvoja otoka, ocjenjuje da su posjete poput ovih bitne jer pronalaze i način kako “otočne proizvode i ljude preusmjeriti na međunarodne suradnje”.
“To je i kontinuirana edukacija ljudi, o njihovim pravima, načinu donošenja odluka, strukturiranom dijalogu, što sve na lokalnim razinama iznimno nedostaje”, kaže Jurišić.
Nakon što je prošlogodišnji posjet otočana Bruxellesu na poziv europarlamentarca Davora Škrleca rezultirao međusobnim povezivanjem i osnivanjem platforme “Pokret otoka”, na plenarnoj sjednici koja se od 12. do 15 prosinca održava u Strasbourgu, predstavnici devet hrvatskih otoka (Hvar, Šolta, Vis, Brač, Silba, Olib, Ugljan, Korčula, Mljet) imali su priliku upoznati način rada europskih institucija, europskih zastupnika i njihovu ulogu u kreiranju politika koje direktno utječu na život građana.
“Zastupnik Škrlec prepoznao je potrebu slušanja lokalnih potreba, a inicijativa Pokret otoka nastao je prošle godine za posjeta EP-u kada smo okupili nekih osam otoka a nas dvadesetak se upoznali u autobusu i shvatili da na otocima postoje ljudi koji vrlo slično razmišljaju i bore se sa sličnim stvarima, koji žele razvijati slične stvari”, objašnjava Jurišić.
Pokret otoka je virtualna društvena platforma no “jako je važno da ta virtualna mreža svako toliko zaživi u fizičkom kontaktu, da se družimo i upoznamo”, istaknula je Jurišić glede posjeta Europskom parlamentu.
“U studenom smo se ponovno okupili i radili strateško planiranje virtualne platforme, definirali zajedničke probleme ali i našli puno zajedničkih rješenja i zaključili da se moramo umrežiti virtualno s obzirom na troškove, udaljenosti i sve ostalo što čini otoke izoliranim”, objasnila je Jurišić za Hinu i dodala da je njihov “konačni cilj je da se ljudi povezuju i zajedničkim znanjima razvijaju projekte, da se zapravo ne osjećaju izolirano kada zimi ostanu sami na otoku”.
“Kroz suradnju i umrežavanje osmislili smo niz edukativnih programa i usluga za sve otočane koji žele svoj razvoj usmjeriti prema novim oblicima ekonomije temeljene na principima društvenog poduzetništva i kolaborativne ekonomije“, kaže Maja Jurišić.
Škrlec ističe da je najvažniji element održivosti otoka njihova međusobna povezanost i umrežavanje jer sami otočani znaju najbolje što je potrebno njihovoj sredini u kojoj žive. “Otocima se volimo hvaliti, ali kada je na redu rješavanje ključnih problema poput prometne nepovezanosti, nezaposlenosti i manjka investicija općenito, onda odlučniji odgovor države uvijek izostane. S obzirom na potencijal koji naši otoci imaju, Hrvatskoj je potreban Zakon o otocima koji će zaustaviti negativne trendove raseljavanja stanovništva, osobito mladih, i u rješavanje problema uključiti sva resorna ministarstva”, kaže Škrlec.
