Prof. dr. sc. Gojko Bežovan: U Hrvatskoj se udruge više bave problemom zbrinjavanja kućnih ljubimaca nego problemom stambenog zbrinjavanja građana

Povodom međunarodne konferencije “Obitelj: ključ demografskog i ekonomskog oporavka”, koja će se održati u Zagreb od 22. do 23. listopada 2015. godine, razgovarali smo s prof. dr. sc. Gojkom Bežovan, redovitim profesorom u trajnom zvanju na Pravnom fakultetu, Sveučilišta u Zagrebu i jednim od vodećih hrvatskih stručnjaka za socijalnu politiku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Narod.hr: Profesore Bežovan, na međunarodnoj konferenciji “Obitelj: ključ demografskog i ekonomskog oporavka”, koja će se održati 22. i 23. listopada ove godine, održat ćete izlaganje o stambenim izazovima za mlade obitelji. Molim Vas, recite nam o kojim se izazovima radi kod mladih obitelji, pogotovo kad je riječ o pronalasku prvog stana?

Prof. dr. sc. Gojko Bežovan: Naša istraživanja su pokazala da mlade obitelji u velikim i većim gradovima u Hrvatskoj imaju jako velike probleme s podmirivanjem stambenih potreba. Naši uvidi govore da te obitelji dominatno podmiruju te potrebe odlaskom u podstanarsko stambeno tržište koje je neregulirano, gdje se unajmljuju stanovi koji su redovito stanovi manje površine, stanovi koji su jeftiniji i zapravo, stanovi koji ne odgovaraju potrebama mladih obitelji. Zbog toga, kad se sve to uzme u obzir, mlade obitelji u svojim troškovima kućnog proračuna jako puno troše na stanovanje i na troškove stanovanja, a nemaju na odgovarajućoj razini podmirene stambene potrebe. I taj status bismo mi u Hrvatskoj mogli uzeti kao prototip socijalne isključenosti. I onda, jasna stvar, mlade obitelji koje se nalaze u takvom statusu se ne mogu pouzdati u neku budućnost, ne mogu planirati biološku reprodukciju.

Drugi tip stambenog statusa je taj da zbog kriza jedan velik broj mladih ljudi ostaje živjeti kod roditelja, neovisno o tome je li kod roditelja mladoženje ili kod roditelja mladenke, ovisno kakva je situacija, i onda mi imamo iskustvo da često puta u malim stanovima stanuju pripadnici tri generacije (znači, baka i djed, roditelji i djeca). Te su stambene površine redovito manje, dakle kvaliteta podmirenosti stambenih potreba u takvim stambenim statusima također nije odgovarajuća. Često to izaziva napetosti i sukobe, psihijatrija pozna problem ljudi koji žive u prenaseljenim stanovima. Ovakve stambene prilike negativno utječu na kvalitetu života i poželjnu biološku reprodukciju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Treći tip stanovanja, mogli bismo reći “povlašteni”,  je onaj koji su mladi ljudi sami sebi mogli priuštiti da od svojih zarada ili od pomoći svojih roditelja odluče na kupnju stana. Takvih je danas u Hrvatskoj sve manje, a među njima se ističe kategorija onih koji su se zadužili stambenim kreditima u švicarskim francima i koji su upali u situaciju dužničkog ropstva i koji imaju pred sobom neotplative kredite. Te obitelji prolaze životnu kalvariju, povećani su sukobi i razvodi u ovim obiteljima.

Naše vlade nikad nisu napravila ništa ozbiljno kako bi na dnevni red javnih rasprava stavila problem stanovanja i stambenog zbrinjavanja, osobito mlađih obitelji. Stambena gradnja je dio špekulacija na tržištu koje su podupirale sve vlade, bankarski sektor i građevinski lobi kojeg mnogi s opravdanjem zovu građevinskom mafijom.

Narod.hr: Prema Vašem mišljenju, što država i lokalna samouprava mogu učiniti da supsidijarno pomognu ili doprinesu mladim obiteljima u rješavanju stambenog pitanja? Postoje li primjeri dobre prakse u državama Europske unije koje bi Hrvatska mogla implementirati na državnoj i lokalnoj razini?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prof. dr. sc. Gojko Bežovan: U zemljama Europske unije i nama susjednim državama kao što je Slovenija postoje brojni primjeri dobre prakse i često sam puta govorio u javnosti kako bi naše banke koje imaju svoje matice u tim razvijenim zemljama mogle donijeti izvjesne prakse kako se tamo financiraju programi – kroz gradnju socijalnih stanova ili javno najamnih stanova jer se kao izvjesnom pokazuje činjenica da je koncept stjecanja stana u vlasništvo neodrživ, da on nosi sa sobom previše rizika. Iako se mlade obitelji, kad još uvijek nisu zrele te u gospodarskom smislu ne stoje na svojim nogama, zaduže s takvim kreditima pa se nalaze pred jako, jako puno izazova. To bi bio jedan element. Drugi element bi bio da bi država trebala, to sam već davno govorio, napraviti Hrvatski stambeni fond kako bi se iz tog stambenog fonda subvencionirale kamate na stambene kredite. Tako bi se jednim dijelom onima koji ne mogu uz odgovarajuću razinu svojih prihoda pokriti troškove stanovanja, troškovi stanovanja mogli subvencionirati.

Narod.hr: Profesionalno se bavite i istraživanjem civilnog društva. Mogu li udruge i drugi akteri u civilnom društvu također na neki način sudjelovati u tom supsidijarnom procesu rješavanja stambenog pitanja?

Prof. dr. sc. Gojko Bežovan: To bi se očekivalo, to bi bila povoljna stvar, međutim, u Hrvatskoj se udruge više bave problemom zbrinjavanja kućnih ljubimaca nego što se bave problemom stambenog zbrinjavanja građana. Mi smo u Hrvatskoj krajem 90-tih donijeli propis kako trebamo zbrinjavati kućne ljubimce, a nikad nismo donijeli zakon kako bismo trebali stambeno zbrinjavati građane. Jedan mi je gradonačelnik, koji me molio da mu dam izvjesne savjete o stambenim programima, rekao: ”Pa mene organizacije civilnog društva tjeraju da ja napravim sklonište za kućne ljubimce, a nitko mi ne govori da gradim socijalne stanove. A ja vidim da bi trebao graditi socijalne stanove jer jedan nemali broj, osobito mlađih osoba, si ne može priuštiti pristojno stanovanje.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Narod.hr: Kada promotrimo stambene politike koje se provode, utječu li one na broj sklopljenih brakova, natalitet, i druge čimbenike koji pozitivno utječu na obiteljski život?

Prof. dr. sc. Gojko Bežovan: Kako da ne! To je već nebrojeno puta dokazano u razvijenim zemljama. Mnogi stambeni programi i stambene politike nastale su na tom tragu – da se pomogne obiteljima kada se one zasnivaju, da se u tom smislu pozitivno utječe na biološku reprodukciju i da se onda kroz to radi na gospodarskom razvoju i na socijalnoj koheziji. Stan je zapravo ključni element socijalne kohezije te ključni element gospodarske moći svakog kućanstva. Stan je zapravo najveća simbolička i materijalna vrijednost svakog kućanstva.

* Prof. dr. sc. Gojko Bežovan redoviti je profesor u trajnom zvanju na Pravnom fakultetu, Sveučilišta u Zagrebu i jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za socijalnu politiku. Voditelj je poslijediplomskog studija Socijalna politika i sveučilišnog interdisciplinarnog poslijediplomskog studija Upravljanje gradom. Objavio je nekoliko knjiga, studija i članaka iz područja stanovanja, civilnog društva, zakladništva i socijalne politike.

Međunarodna konferencija “Obitelj: ključ demografskog i ekonomskog oporavka”, koja će se pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske, Kolinde Grabar-Kitarović, održati 22. i 23. 10. 2015. Cilj je konferencije prikazati primjere dobre prakse osnaživanja obitelji kao odgovor na aktualne potrebe s kojima se obitelji i društvo danas susreću. Ta dva dana vrhunski stručnjaci iz Hrvatske i Europe pomoći će sudionicima da još bolje razumiju ulogu obitelji za svakog pojedinca, društvo i državu, te kako se oni mogu uključiti u projekte jačanja obitelji na svim razinama – kroz državne institucije, poduzetništvo, civilno društvo i vjerske zajednice. Na konferenciju se možete prijaviti ovdje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.