Izvanredna profesorica na riječkom Pravnom fakultetu dr. Sanja Barić želi u Ustavni sud. Na javni poziv za dva upražnjena mjesta sudaca Ustavnog suda zasad se javilo četvero kandidata – profesorica Sanja Barić, odvjetnici Želimir Brozović i Šime Savić, te voditelj Službe za prethodni ispitni postupak u Ustavnom sudu Dubravko Ljubić. Rok za prijavu istječe danas u ponoć, tako da je izvjesno da ova lista nije konačna.
Među onima čija se kandidatura kao moguća spominje u političkim kuloarima je i donedavni glavni državni odvjetnik Mladen Bajić. Konačan se popis kandidata neće znati sve do kraja tjedna jer će se u obzir uzimati i one kandidature poslane preporučenom poštom do srijede u ponoć.
Tvrdila kako je potrebno 450 000 potpisa
Uvijek na liniji vladajućeg SDP-a na Barić se uvijek može računati za ‘ispravno’ stručno mišljenje. Tako je nedavno Barić tvrdila kako je za raspisivanje referenduma potrebno 450 000 potpisa građana. “Deset posto od ukupnog broja birača uključuje i one u dijaspori”, pisao je provladin Jutarnji list stručno mišljenje Sanje Barić prije odluke Ustavnog suda koji je utvrdio drugačije – kako se broje samo potpisi građana koji prebivaju u Republici Hrvatskoj i imaju priliku izjasniti se o referendumu.
Barić je izvanredna profesorica na riječkom Pravnom fakultetu i predstojnica Ketedre za Ustavno pravo. Studij prava završila je na Riječkom pravnom fakultetu 1998. godine. Doktor je pravnih znanosti, a doktorirala je Ustavno pravo u studenome 2005. na zagrebačkom Pravnom fakultetu. Od četvero dosadašnjih kandidata Barić je najpoznatija u široj javnosti budući da je često istupala oko ustavno-pravnih pitanja.
Barić radila pritiske na Ustavni sud
Za vrijeme referenduma o ustavnoj definiciji braka upravo je profesorica Barić, zajedno s predsjednikom Josipovićem i zastupnikom Kregarom, vršila pritisak na Ustavni sud – tražili su da se „zaledi“ izjašnjavanje građana na referendumu 1. prosinca 2013.
“On je pravno gotovo potpuno besmislen. Prvo, ova Vlada, baš kao ni prošla, nije ni u jednom trenutku namjeravala proširiti brak na istospolne zajednice, niti pružiti pravo posvajanja. Jasno je da društvo za to nije spremno, a hoće li i kada biti, ionako pripada budućnosti, bez obzira na postojanje ili nepostojanje ovakve nove ustavne odredbe”, pojasnila je rekavši kako se ustavnom odredbom ne sprječava proširenje prava na posvojenje i na izvanbračne i na istospolne zajednice.
“No, ponavljam, to nitko nije ni planirao, niti će do toga doći”, rekla je tada za slobodnadalmacija.hr iako je Vlada vrlo skoro Zakonom o životnom partnerstvu osoba istog spola pokušala izjednačit istospolne zajednice i brak, te novim Obiteljskim zakonom povukla korake upravo prema omogućavanju usvajanja djece od strane istospolnih parova.
Vatikanski ugovori za Barić ‘evidentno protuustavni’
Barić je u razgovoru za portal h-alter kazala kako hrvatsko društvo mora biti svjesno kako bi se ‘unošenjem definicije braka u Ustav iznimno naštetilo sekularnom karakteru naše države’, te dodala: “Ionako već imamo na snazi Vatikanske ugovore koji su evidentno protuustavni, a koje nitko ne uklanja iz pravnog poretka jer navodno baš nitko za to nije nadležan. Ukoliko referendumska inicijativa urodi plodom, naprosto mi se čini da ćemo za buduća vremena izgraditi argumentaciju za desničarsku provenijenciju.”
Tekst se nastavlja ispod oglasa
