Sakoman: Kod nas nema kvalitetne provedbe zakona koje će štititi mlade od 14. do 18. godine. Ni kada kad je riječ o alkoholu, kocki, kanabisu itd.

Foto: Snimka zaslona

U emisiji Otvoreno na HRT-u, urednika Mislava Togonala, govorilo se o opasnosti droga, što je potaknuto nedavnim dvostrukim ubojstvom. Jučer su u Čistoj Velikoj pokopani Marin i Silvana Šunjerga. Njihov sin, 19 godišnjak ih je usmrtio hicima u potiljak, navodno zato jer nije želio otići u komunu za ovisnike i jer ga nisu pustili u izlazak. Zašto se u zadnje vrijeme događa čitav niz ovakvih nasilnih zločina? Koje droge mogu dovesti do ovakvih zastrašujućih zločina? U emisiji su gostovali stručnjak za prevenciju ovisnosti o drogama Slavko Sakoman, rehabilitirani bivši ovisnik Mario Plazibat, sutkinja za mladež zagrebačkoga Županijskog suda Lana Peto Kujundžić, voditelj Referentnog centra za ovisnost o drogama KBC Sestre milosrdnice Zoran Zoričić i ravnatelj Ureda za suzbijanje zlouporabe droga Željko Petković.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U hrvatskom je sustavu između 7 i pol i 8 tisuća ovisnika o drogama. No brojka je i duplo veća kad se tome pridodaju ne registrirani ovisnici. Većina korisnika kad uđe u sustav već je stara u odnosu na početak uzimanja droga, pa se postavlja pitanje gdje su bili prije, zaključili su gosti. Posljednjih je godina trend tzv. legalnih sintetičkih droga koje se skrivaju iza raznih osvježivača zraka nije zaobišao ni Hrvatsku. U Hrvatskoj se bum legalnih sintetičkih droga dešava 2012. i 2013. Na području Europe najviše ih je bilo 2015., a samo u Hrvatskoj te je godine bilo registrirano 20 novih droga te vrste, kazao je ravnatelj Ureda za suzbijanje zlouporabe droga Željko Petković. Od tada se raznim inspekcijama smanjila prodaja po smart shopovima, ali još je uvijek ostala ona na internetu. Ravnatelj Ureda za suzbijanje zlouporabe droga upozorava da su iznimno opasne. Tim je drogama kemijska struktura izmijenjena kako bi bila u krugu zakona. Tu treba kazati da s obzirom na brzinu kojom dolaze na tržište, nitko ne zna što uzima. Ne znate što ste uzeli, a iznimno su opasne.

Zadnja istraživanja na 15. godišnjacima su pokazala porast broja droge. Kanabis je dominantan, ali bilježimo i porast drugih droga, kazao je stručnjak za prevenciju ovisnosti o drogama Slavko Sakoman. Istaknuo je kako je istraživanje o otpadnim voda u Splitu i okolici pokazalo kako se zadnjih nekoliko godina bilježi porast konzumiranja kokaina, kanabisa, amfitamina, dok konzumacija heroin pada. Kanabis se zadnjih godina popularizirao medijskim napisima njemu kao sredstvu za liječenje koje je neopasno. No nije neopasan, upozorio je. Rast upotrebe kanabisa prati porast psihoza, dok je shizofrenija je najgori kraj. Države koje su liberalizirale kanabis imaju čak 14% više pacijenata sa dijagnozom shizofrenije. No čak i te države imaju striktne zakone za mlade. Kod nas nema kvalitetne provedbe zakona koje će štititi mlade od 14. do 18. godine. Ni kada kad je riječ o alkoholu, kocki, kanabisu itd., zaključio je Sakoman i dodao kako smo u Europi u posljednjih godina po broju mladih koji konzumiraju droge skočili za 7 mjesta.

Svoje iskustvo uzimanja droge podijelio je rehabilitirani bivši ovisnik Mario Plazibat. Popuni vam neku rupu koju imate, a koju nosite godinama. Ako imate neku nesigurnost više ju nemate. Ako imate neku tjelesnu manu više je nemate. Pakao nastaje kad skužite da droga kontrolira vas a ne vi nju kako ste mislili. To je put iz kojeg se teško izlazi, ali moguće je. Danas radi u udruzi koja ovisnike usmjerava na pravi put. Na pitanje kako pomoći roditeljima koji sumnjaju da njihovo dijete uzima drogu odgovorio je kako tu nema formule. Nama često roditelji i krivo pročitaju simptome. S druge strane stručnjaci u zdravstvu mogu to prepoznati testiranjima. Savjetovao je roditelje da ne koriste silu već da s djecom razgovaraju. Sila je uvijek kontraproduktivna. Mora biti nekog roditeljskog usmjerenja i guranja prema nekom cilju. Moje je mišljenje je da sila ne rađa dobro. Nastojimo sve riješiti nekim razgovorom. On je pravi put ka nekom cilju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Analizirajući slučaj 19-godišnjaka koji je ubio roditelje u Čistoj Velikoj voditelj Referentnog centra za ovisnost o drogama KBC Sestre milosrdnice Zoran Zoričić kazao je kako se trenutno još ne može govoriti o utjecaju droge na mozak mladića, ali se može govoriti o odgoju. On je, smatra Zoričić, ključan u funkcioniranju obitelji. Ovaj je slučaj prodrmao naciju. Mi smo nacija koja poštuje takav mentalitet gdje se poštuje autoritet oca. Pogotovo u Dalmatinskoj zagori. Taj sin pokazuje disfunkcionalno ponašanje. Postavlja se pitanje kako obitelj može postupiti tko im može pomoći i zašto nitko nije reagirao. Dodao je kako smo u ovom slučaju imali vršnjaku skupinu koja je igrala veliku ulogu. Mladić se u njoj nametnuo kao lider i možda je jedan od motiva ubojstva bio da se suprotstavi roditeljima koji stoje na raskrižju između autoriteta i njegovog utjecaja na vršnjačku skupinu. Na pitanje kako je moguće da prijatelj ubojice koji je znao za ubojstvo to nije prijavio policiji, Zoričić je odgovorio kako je taj propust premda za osudu pomalo i shvatljiv. On je bio pripanik te skupine i nije se mogao suprotstaviti lideru. Taj je odnos njima iznad roditelja. Zaključio je kako se do 1968. djecu odgajalo previše autoritarno a danas ih se odgaja preliberalno, dok je pravi balans negdje u sredini. Danas dijete provocira roditelja da postavi granice. Prava preporuka bi bilo negdje između ni autoritativni model ali ne ni ovaj preliberalan jer dolazimo da derište u 19. godini nameće obveze roditelju.

Na to je Sakoman dodao kako odnos prema djetetu mora biti temeljen na ljubavi i poštovanju, ali da u komunikaciji ne smije izostati autoriteta. Mediteranske mame imaju posesivne porive. Čuvaju dijete kao pile. Kao kokoš ispod krila kao da je dijete debil koje ništa ne može. Na kraju imate čudovište, a roditelj je depresivan.

Na pitanje bilježi li Hrvatska trend maloljetničke delinkvencije i sve težih zločina sutkinja za mladež zagrebačkog Županijskog suda Lana Peto Kujundžić odgovorila je negativno. Nemamo povećani broj ubojstava ili razbojništva u kojima bismo rekli da prednjače naši maloljetnici li mlađi punoljetnici. To su pojedinačni slučajevi koje ne treba generalizirati. I ona je upozorila kako sve što ima veze sa maloljetničkom delinkvencijom ima veze i s obitelji. Puno na tom području može učiniti i škola, kaže. Nedostaju nam pedijatri i liječnici s osnovnim pregledima djece koja kreću školu. Tu gubimo kada se djeca prvi puta počnu ponašati nasilno. U vrlo ranoj dobi do 5-6 godine trebaju stručnjaci poraditi s takvim djetetom, zaključila je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Cijelu emisiju pogledajte ovdje:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.