Slovenci zajamčili pravo na pitku vodu Ustavom – kako se štiti pitka voda u Hrvatskoj?

Foto: fah

U Sloveniji je prošlog tjedna izglasana promjena ustava kojom je građanima zajamčeno pravo na pitku vodu kao javno dobro.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Odluku koju su zastupnici izglasovali potrebnom dvotrećinskom većinom pozdravio je premijer Miro Cerar, rekavši da je slovenska voda zdrava i pitka, izvori i zalihe vode su veliki, što je važno budući da to postaje sve dragocjeniji prirodni resurs.

Njena će zaštita u ustavu onemogućiti eventualne pritiske za komercijalizaciju vodoopskrbe kojima bi zemlja mogla biti izložena od stranih država ili multinacionalnih kompanija, rekao je Cerar.

“Naša je poruka da želimo da nam djeca i unuci žive i čistom okolišu i piju zdravu slovensku vodu koja će ostati naša”, kazao je Cerar.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ustavnom članku o zaštiti vode, za koju se navodi da je javno dobro kojim će upravljati država preko lokalnih zajednica, sada će se prilagoditi i niz zakonskih rješenja i propisa, kako bi dopuna postala operativna.

U prihvaćenom ustavnom amandmanu navodi se da svatko ima pravo na pitku vodu, da svim resursima vode upravlja država, te da izvori vode nisu roba podložna tržištu nego namijenjeni održivoj vodoopskrbi i domaćinstvima.

Pravo građana na pitku zdravu vodu od sada osigurava država, i to na neprofitnoj osnovi preko lokalnih zajednica i ovlaštenih komunalnih službi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Situacija u Hrvatskoj

Hrvatska je jedna o najbogatijih zemalja Europe i svijeta po pitanju pitke vode i zato može postojati bojazan kod nas kao i u Sloveniji da ne bismo bili pod pritiscima komercijalizacije i privatizacije pitke vode.

U Europskoj Uniji ne postoji nikakva legislativa ili politika na razini Europske unije koja bi obvezivala zemlje članice da privatiziraju izvore vode ili vodoopskrbne sustave (vodovode).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Štoviše, većinom vodovoda u zemljama EU upravljaju javna poduzeća. Hoće li se
naši vodovodi privatizirati, ovisi isključivo o domaćim donosiocima odluka te javnosti koja bi trebala paziti što se događa.

U veljači 2011. Godine probalo se izmjenama Zakona o vodama otvoriti vrata privatizaciji Hrvatski voda, ali su ubrzo povučene iz saborske procedure zbog negodovanja zelenih udruga.

Treba istaknuti da su vodni resursi Republike Hrvatske gospodarska vrijednost koja premašuje lokalni pa i regionalni značaj. U području Mediterana osjeća se deficit vode, posebno u razvijenim zemljama kao što su Italija, Španjolska i Francuska. U zemljama Perzijskog zaljeva deficit vode postoji oduvijek, ali u posljednje vrijeme pitka voda postaje vrijedna gotovo kao i nafta. Hrvatska ima visokokvalitetne vodne resurse, koji mogu ući u sadašnje i buduće tržište kao vrlo konkurentni izvozni proizvod. Zbog toga treba paziti i zaštititi naše izvore pitke vode na način na koji su to napravili Slovenci, te izvoziti na način da od toga ima korist hrvatska država i njeni građani, a ne strane kompanije.

Zaštita vode u Hrvatskoj

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Procjena je da je količina vlastitih voda po stanovniku u Republici Hrvatskoj 6840 m3 na godinu, a ako se u obzir uzmu granične i međugranične vode, tada se vodno bogatstvo procjenjuje na 16 700 m3 po stanovniku na godinu.

Vode su opće dobro i imaju posebnu zaštitu Republike Hrvatske što je zakonski određeno Zakonom o vodama (“N.N.” br. 107/95.) gdje je definirano da se pod korištenjem voda smatra zahvaćanje, crpljenje i uporaba površinskih i podzemnih voda za različite namjene. Istaknuto je da uporaba podzemnih voda za opskrbu stanovništva vodom za piće, sanitarne potrebe, protupožarne zaštite i potrebe obrane ima prednost u odnosu na uporabu voda za druge namjene. Koncesija za korištenje podzemnih voda dodjeljuje se na temelju neposrednoga zahtjeva, a odluku o dodjeli koncesije donosi Vlada Republike Hrvatske ili Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, što ovisi o vrsti podzemnih voda i opsegu njihove uporabe, u skladu s mišljenjem koje daje državna ustanova Hrvatske vode koja je pravna osoba za obavljanje poslova upravljanja vodama. Prema zakonu o vodama njima se upravlja prema načelu jedinstva vodnog sustava i načelu održivog razvoja. Vodnogospodarska osnova Hrvatske je dugoročni planski dokument kojim se utvrđuje raspored, zalihe i osobine voda, utvrđuju potrebe za vodom u svim područjima života, rata i drugih djelovanja i način osiguravanja dovoljnih količina vode uporabive za takve namjene, osigurava zaštita voda od onečišćenja, utvrđuju najpovoljnija tehnička i druga rješenja za uređenje vodotoka, zaštitu od poplava i drugih oblika štetnog djelovanja voda.

Prostorna raspoređenost podzemnih voda uvjetovana je geološkom građom, klimatskim i hidrološkim uvjetima te hidrogeološkim značajkama pojedinog područja. Najveće zalihe podzemne vode Republike Hrvatske nalaze se u području aluvijalnih nanosa Savske i Dravske depresije (vodonosnici u stijenama međuzonske poroznosti) te u Gorskom kotaru i Lici (u karbonatnim stijenama).

Za vodoopskrbu građana, po zakonu iz 2010., zadužena su vodokomunalna društva, odnosno vodovodi, koji ne smije biti privatne tvrtke, odnosno ne smiju imati ni najmanji postotak privatnoga kapitala, nego njihovi osnivači mogu biti isključivo jedinice lokalne samouprave. Strogi je zakon donesen kako bi se s vremenom ispravile neke greške iz prošlosti jer danas ima primjera da se izvori nalaze na zemljištima u vlasništvu privatnih tvrtki kao što je slučaj u Belišću gdje nekad državni, a danas privatni poljoprivredni kombinat ima vodocrpilište na kojem uzima vodu za svoje potrebe, a dio prepušta lokalnom vodokomunalnom poduzeću koji je prerađuje i cijevima distribuira do građana. Vodovodno poduzeća iz Belišća vodu prodaje i susjednom Valpovu kojem je vodu prošle godine uskratilo jer valpovački komunalci nisu pristali plaćati vodu po višoj cijeni. Ubrzo su stanovnici Valpova opet dobili vodu, no gradonačelnik Belišća Dinko Burić, koji je cijeli problem i zakuhao, izjavio je među ostalim kako će vodocrpilište uskoro biti prodano Englezima, misleći valjda da će neka engleska tvrtka preuzeti poljoprivredni kombinat na čijem se zemljištu nalazi bunar, od toga nije bilo ništa jer se vodocrpilište ne može prodati.

Po vodnim resursima koji se 90 posto nalaze ispod površine zemlje, Hrvatska doista među najbogatijim zemljama u cijeloj Europi. S obzirom na to da nam se stanovništvo već nekoliko desetljeća ne povećava, a i industrija koja troši mnogo vode za svoje potrebe je u konstantnom opadanju, vode bismo i u vremenima koja dolaze za svoje potrebe mogli imati i više nego dovoljno. Uz to, stručnjaci Hrvatskih voda tvrde da ne samo što vode imamo u izobilju nego je ona i izvrsne kvalitete.

Prvo pravilo glasi da je voda opće dobro. Čak i ona voda koju čovjek crpi iz bunara koji je sam iskopao na svom zemljištu. Po zakonu o vodama, on ju ima pravo besplatno koristiti za vlastite potrebe, ali je ne bi smio prodavati ili od nje ostvarivati neku drugu materijalnu korist.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.