Tehnički ministar pravosuđa Ante Šprlje pozvao je u petak nadležne institucije da istraže “suspektno” poslovanje Hypo grupacije u Hrvatskoj koje se procjenjuje na “stotine milijuna kuna” i u kojemu su, prema Šprljinim riječima, sudjelovale visoko pozicionirane osobe u hrvatskom društvenom, političkom i ekonomskom životu.
“Radi se o dugogodišnjem suspektnom načinu postupanja koje se prostiralo na većem području Hrvatske”, kazao je Šprlje, dodajući da je epicentar navodnih nezakonitosti bio na istarskom i zagrebačkom području, ali i primjerice na otoku Pagu. Cijelu aferu ocijenio je jednom od većih u europskim razmjerima.
No, o konkretnim imenima nije želio govoriti, kao ni o detaljima do sada provedenih “izvida” koje je obavilo Državno odvjetništvo.
Ministar je kazao da je prije mjesec dana započeo kontakte sa članom austrijskog istražnog povjerenstva Rainerom Hableom koji je član istražnog povjerenstva u austrijskom parlamentu i osoba koja se specijalizirala za “Hypo skandal” u Austriji koji je jedan od svojih većih krakova proširio i na Balkan.
“Prema informacijama koje smo dobili iz Austrije i ono u što smo se mogli sami uvjeriti vezano za napise u hrvatskim medijima i postupanja hrvatskih institucija očito je da je Hypo grupacija na području Hrvatske tijekom gotovo dva desetljeća proširila veliki skup kriminalnih djelatnosti koji je uključivao određeni broj hrvatskih državljana i interesnih grupacija.
Zbog toga kao ministar želim javno pozvati pa čak i prozvati pojedina državna tijela za pasivnost u postupanju i želim pozvati da se aktiviraju te daju izvješća što su radili u postupcima te financijskim transakcijama i poslovanjima koja se tiču Hypo grupacije na području Hrvatske, posebice na istarskom području i području grada Zagreba gdje se usmjerila velika količina nezakonitih postupanja na koje sumnjamo vezana za financijska i nekretninska poslovanja”, kazao je Šprlje na konferenciji za novinare.
Dodao je kako očekujem da sva državna tijela koja se bave nadzorom banaka i financijskih institucija očituju “koliko su puta vršili i na koji način financijski nadzor nad institucijama iz Hypo grupacije. Koliko puta su i na koji način vršili nadzor nad poslovanjem pravnih i fizičkih osoba koje se spominju kao korisnici financijskih usluga i transakcija u enormnim novčanim iznosima Hypo grupacije. Da li se ispitivalo porijeklo imovine tih osoba kao i zakonitost financijskih transakcija”.
Hrvatsku narodnu banku, Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga te Ured za sprječavanje pranja novca pozvao je da se izjasne o tome koliko su postupali u predmetima društava iz Hypo grupacije, a Poreznu upravu i Samostalni sektor za otkrivanje poreznih prijevara da se “posvete ispitivanju porijekla imovine osoba koje se spominju u dokumentima u okviru Hypo subjekata”.
“Također dajemo potporu Državnom odvjetništvu da što prije i što efikasnije istraže sve nezakonite radnje koje se tiču Hypo grupacije i pravnih subjekata i građana vezanih za nju”, naglasio je Šprlje.
Dodao je i da će bilo koja opcija koja dođe na vlast nakon predstojećih izbora morati uložiti znatne napore u jačanje pravosudnih tijela kao i “onih institucija koje se bave otkrivanjem poreznih i financijskih prevara, nezakonitih transakcija i pranja novca jer je to jedini način da stanemo na kraj složenom obliku korupcije”.
“Puke priče o promjenama i reformama u pravosuđu su nemoguće ukoliko se ne podigne ulaganje u ovaj sustav i sustav nadzora financijskih transakcija kao i poslovanja i imovine ljudi koji se bave takvim vrstama poslovanja”, kazao je Šprlje.
Posljednji krak Hypo afere u Hrvatskoj počeo se rasvjetljavati nakon medijskih napisa da je ta banka prije desetak godina navodno isplatila provizije od po 210 tisuča eura trojici Hrvata – ustavnom sucu Davorinu Mlakaru, članu Državnog izbornog povjerenstva Josipu Vresku te Danijelu Ropušu za usluge u prenamjeni poljoprivrednoga zemljišta u građevinsko u Šimunima na Pagu te zbog utjecaja na čelnike HNB-a pri davanju suglasnosti za prodaju Hypo banke bavarskoj BLB banci.
HTV je naveo i da je član DIP-a Josip Vresk, tijekom postupka protiv bivšeg čelnika Hypo Alpe Adria banke Josefa Kirchera zbog otuđivanja 1,7 milijuna eura, priznao da je primio novac od Hypo banke za određene projekte u Hrvatskoj i utjecaj na HNB i to kad je već bio član DIP-a.
