Što je sukob interesa?

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa odlučilo je pokrenuti postupak protiv potpredsjednice Vlade Martine Dalić zbog potencijalnog sukoba interesa u slučaju INA.

Također se pokreće postupak radi utvrđivanja je li Dalić sudjelujući u procesu donošenja političke odluke u odnosu na Inu postupila u skladu sa Zakonom o sprječavanju sukoba interesa.

“Martina Dalić dosad nije pokazala da bi privatni interes svog supruga stavila iznad nacionalnog. U tim situacijama treba odvojiti javni od privatnog interesa. U situacijama u kojima postoji privatni interes, pravovremeno se trebaju poduzeti radnje kojima se otklanja sumnja da je dužnosnik u njima sudjelovao. Dužnosnica je izjavljivala da će se izuzimati iz odluka koje se tiču personalnih pitanja supruga, no ona ispred Vlade vodi slučaj otkupa MOL-ovih dionica Ine. Prijedlog odluke je da postoji privatni interes u situaciji kad se donose odluke o Ini te bi se mogao zaključiti sukob interesa. Činjenica da je suprug ministrice Dalić član uprave Ine predstavlja potencijalni sukob interesa”, kazala je članica Povjerenstva i dodala kako Dalić nije primjereno upravljala situacijom potencijalnog sukoba interesa.

“Sukob interesa nije realiziran, no postoji potencijalni sukob interesa kao i opasnost da on u bilo kojem trenutku postane stvaran. Postoji privatan interes i on je financijske prirode”, upozorila je Dalija Orešković, predsjednica Povjerenstva.

Nakon odluke o pokretanju postupka dužnosnik mora zaprimiti pisani otpravak, a zakonski je propisano pravo da se očituje u roku 15 dana. Možda će se u međuvremenu pojaviti i neki drugi dokumenti ili će se pokazati potreba da se još nešto dodatno prikupi. Rok za donošenje odluke ovisi o dinamici ostalih predmeta.

Podsjetimo, u slučaju Tomislava Karamarka postupak je pokrenut i na osobni zahtjev dužnosnika. “Iako nije propisan rok, prirodno je da to brže rješavamo jer je to i jedina situacija kad smo dužni pokrenuti postupak. A i jedini propisani rok imamo kad dužnosnik zatraži mišljenje, koje moramo dati u roku od 15 dana”, rekla je Predsjednica Povjerenstva Dalija Orešković u razgovoru za Večernji list. Tom prilikom otkrila je da se Povjerenstvu nije obratila ministrica Martina Dalić jer je njezin suprug član uprave Ine.

Zloporaba javnih ovlasti u privatne svrhe

Sukob interesa naziv je za situacije u kojima pojedinac koji obavlja određenu javnu funkciju ili djelatnost dolazi u priliku da svojom odlukom ili drugim djelovanjem pogoduje sebi ili sebi bliskim osobama, društvenim skupinama i organizacijama, a nauštrb interesa javnosti ili osoba koje su mu dale povjerenje.

“Sukob” se odnosi na sukob između osobnog interesa na jednoj i javnog interesa na drugoj strani. U državama zapadne demokracije smatra se kako u takvim slučajevima postoji preveliki rizik da će privatni interes prevagnuti nad javnim, odnosno da će doći do korupcije; zloporabe javnih ovlasti u privatne svrhe.

Zakonom o sprječavanju sukoba interesa uređeno je sprječavanje sukoba interesa između privatnog i javnog interesa u obnašanju javnih dužnosti, utvrđeni su obveznici postupanja prema odredbama ovog Zakona, obveze dužnosnika o podnošenju izvješća o imovinskom stanju, uređen je postupak provjere podataka iz podnesenih izvješća o imovinskom stanju dužnosnika, trajanje obveza i brojna ograničenja u poslovanjima dužnosnika nakon prestanka obavljanja javne dužnosti, zatim izbor, sastav i nadležnost Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa te uređen postupak pred Povjerenstvom i Zakonom predviđene sankcije koje Povjerenstvo može izreći u slučajevima povrede odredbi ovog Zakona. No, sankcije su za prekršitelje iznimno blage. Riječ je o malim novčanim kaznama.

Radi provedbe ovog Zakona osnovano je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, kao stalno, neovisno i samostalno državno tijelo koje obavlja poslove iz djelokruga rada i nadležnosti određenih ovim Zakonom. Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa sastoji se od predsjednika i četiri člana. Predsjednik i članovi Povjerenstva biraju se na razdoblje od 5 godina i mogu biti izabrani na svoje dužnosti najviše dva puta.

Svrha ovog Zakona sprječavanje je sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti, sprječavanje privatnih utjecaja na donošenje odluka u obnašanju javnih dužnosti, jačanje integriteta, objektivnosti, nepristranosti i transparentnosti u obnašanju javnih dužnosti te jačanje povjerenja građana u tijela javne vlasti.

U obnašanju javne dužnosti dužnosnici ne smiju svoj privatni interes stavljati iznad javnog interesa.

Sukob interesa postoji kada su privatni interesi dužnosnika u suprotnosti s javnim interesom, a posebice kada:

– privatni interes dužnosnika utječe na njegovu nepristranost u obavljanju javne dužnosti ili
– se osnovano može smatrati da privatni interes dužnosnika utječe na njegovu nepristranost u obavljanju javne dužnosti ili
– privatni interes dužnosnika može utjecati na njegovu nepristranost u obavljanju javne dužnosti.

Zanimljivo je spomenuti da je Ustavni sud RH u lipnju 2016. u svojoj odluci kojom ukida rješenje Povjerenstva i odluke upravnih sudova u slučaju Borisa Miletića ukazao na ozbiljne nedostatke izreke odluke Povjerenstva i pravnih stajališta koja Povjerenstvo zauzima u pojedinim slučajevima. Osim toga, Ustavni sud RH primijetio je da je primjenu prava od strane Povjerenstva obilježio pretjerani formalizam koji je u okolnostima konkretnog slučaja očito nadvladao “argument zdravog razuma”.

Gostujući na Z1 televiziji predsjednica Transparency international Hrvatska (TIH) Davorka Budimir ocijenila je da je Povjerenstvo za odlučivanje o sprječavanju sukoba interesa neovisno, nepolitičko i stručno tijelo. Sigurno je bolje od onoga koje su većinom sačinjavali saborski zastupnici i poneka javna osoba, jer su tada odlučivali sami o sebi, dodajući da ovo tijelo nema prakse, te da su u njemu svi pravnici, a sukob interesa nije samo pravni. Potrebno je razumijeti i javne politike, procese i ekonomske stvari. Svaki je političar vrlo često u sukobu interesa, a Zakon bi se morao pojednostavniti, obuhvatiti širi krug ljudi, širi krug političara. Ističe da je nedopustivo što se iz svih ovih slučajeva Povjerenstva kroz ovih dvije-tri godine u javnosti stvara dojam da se korupcijske afere izvlače selektivno za razne dnevnopolitičke obračune političkih aktera.

> Transparency International Hrvatska: Za građane je korupcija veliki problem

TIH navodi da građani korupciju opravdano smatraju velikim problemom hrvatskog društva.

Svaki drugi građanin smatra da je korupcija jedan od najvećih problema u Hrvatskoj, 57 % ispitanika napore izvršne vlasti drži nedovoljnim u borbi protiv korupcije, a 10 % je u proteklih godinu dana podmitilo javni sektor da bi ostvarilo svoja prava. Pri tome manje od 40 % građana smatra da naše društvo osnažuje prijavitelje nepravilnosti, naveli su iz TIH-a krajem prošle godine.