U inozemstvu rade ‘na crno’, ali se dolaze besplatno liječiti u Hrvatsku jer su – ‘nezaposleni’

bolnice liječnici
Foto: Fah

Proljetni školski praznici u Irskoj brojne su osječke obitelji koje su ondje potražile svoju egzistenciju proteklih tjedana bili doveli na odmor u domovinu. Osim druženja s obitelji, jedan od “obveznih zadataka” bio je posjet liječniku, između ostalog, i radi dobivanja recepata za lijekove na teret HZZO-a.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Takva praksa, međutim, ne sviđa se baš svima. Ljudi po društvenim mrežama komentiraju kako, u vrijeme kada se najavljuje smanjenje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja i poskupljenje dopunskog osiguranja, oni koji zarađuju u drugoj državi, a u Hrvatskoj ne odvajaju ništa za zdravstveni sustav, i dalje imaju sva prava koja proizlaze iz posjedovanja zdravstvene iskaznice HZZO-a koju su svojedobno stekli kao nezaposleni. Da je tomu tako, priznat će i brojni “Irci” iz Osijeka. Oni u Irskoj, ako nemaju riješeno tamošnje zdravstveno osiguranje, imaju pravo na europsku zdravstvenu iskaznicu, na tamelju koje se mogu javiti liječniku u slučaju hitnih stanja, što vrijedi i za strance koji rade u Hrvatskoj. Da je tomu tako potvrđuju i u osječkom uredu EURES-a, gdje od Ivane Šarić doznajemo da savjetnici EURES-a hrvatskim građanima koji odlaze u Irsku savjetuju da ostanu osiguranici HZZO-u sve dok se ne zaposle u Irskoj te im za hitna stanja sugeriraju europsku zdravstvenu iskaznicu.

Dolazim po lijekove

– Živim u Dublinu već gotovo dvije godine i uvijek kad dođem u Osijek nastojim posjetiti liječnika i zatražiti lijekove koje inače koristim. U Irskoj su ti lijekovi jako skupi, a ondje nemam zdravstveno osiguranje. Znam za slučajeve da su Osječani koristili odmore u Hrvatskoj kako bi išli, primjerice, oftalmologu ili stomatologu, a bez posjeta obiteljskom liječniku u inozemstvo se ne vraćaju – rekao nam je 27-godišnji Osječanin.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

On se, nakon što je odlučio osječki dom zamijeniti irskim, odjavio s Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, no time mu nije prestalo vrijediti zdravstveno osiguranje preko HZZO-a. Naime, oni koji u inozemstvu rade “na crno”, u Hrvatskoj nastavljaju koristiti obvezno zdravstveno osiguranje i zdravstvenu zaštitu, istodobno ne plaćajući doprinose ni hrvatskom, ni zdravstvenom sustavu zemlje u kojoj sada rade.

Što kažu u HZZO-u

Iz HZZO-a za Glas Slavonije odgovaraju da u slučaju kad poslodavac u drugoj državi članici Europske unije prijavljuje radnika na obvezno zdravstveno osiguranje svom nadležnom nositelju zdravstvenog osiguranja, tada se ta osoba mora odjaviti s obveznog zdravstvenog osiguranja u HZZO-u.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Sam je radnik dužan izvršiti odjavu s osiguranja u Hrvatskoj, no i nadležni nositelj zdravstvenog osiguranja u drugoj državi članici dostavit će u takvom slučaju HZZO-u određenu tiskanicu na kojoj će ga obavijestiti da se takva osoba u drugoj državi prijavljuje na zdravstveno osiguranje i provjeriti je li osoba još uvijek prijavljena na osiguranje u Hrvatskoj. Kako bi se spriječila dvostruka prijava u dvjema državama članicama EU, HZZO poduzima radnje u cilju odjave takve osobe s osiguranja u HZZO-u – odgovaraju iz HZZO-a.

Kako bilo, brojni Osječani s prebivalištem u Osijeku, a kojima je (privremena) adresa u nekoj od zemalja Europske unije i koji ondje rade “na crno”, i dalje povremeno koriste sve blagodati osiguranika HZZO-a, u primarnoj ili sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti. Dakle, na kraju je sve pitanje morala osobe koja zarađuje izvan Hrvatske, a u njoj troši zdravstvene resurse za koje ne izdvaja ni lipu, za razliku od zaposlenih u Hrvatskoj koji to čine svaki mjesec. S druge strane, moglo bi se reći, oni samo koriste rupe u zakonima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.