Znate li tko su zastupnici manjina koji su podržali Milanovića?

Sedam od ukupno osam zastupnika nacionalnih manjina u srijedu je dalo potpis podrške Zoranu Milanoviću da pokuša sastaviti vladu, a jedina koja nije potpisala takvu izjavu je zastupnica albanske nacionalne manjine Ermina Lekaj Prljaskaj. Donosimo pregled tko su zastupnici manjina koji su ušli u Sabor.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Srpska nacionalna manjina – 3 mandata

1. Milorad Pupovac

Milorad Pupovac rođen je 5. studenoga 1955. Jedan je od vodećih ljudi Udruženja za jugoslavensku demokratsku inicijativu, vođa Lige socijaldemokrata i čelnik Socijaldemokratskog saveza Hrvatske – Socijaldemokratskog saveza Jugoslavije. Bio je i član Srpske demokratske stranke, prije negoli se politički razišao s njezinim temeljima. Osnivač je Srpskoga demokratskog foruma. Početkom 1995. godine sudjeluje u osnivanju Samostalne srpske stranke (SSS), a s osnivanjem Akcije socijaldemokrata Hrvatske (ASH) uključuje se u rad te stranke i kao njihov predstavnik nakon izbora 1995. godine ulazi u Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske. Potom prešao u Samostalnu demokratsku srpsku stranku Vojislava Stanimirovića, na čijoj listi je u više mandata član Sabora. Kraće vrijeme je bio predsjednik SDSS-a, te kasnije predsjednik Programskoga savjeta, a danas je potpredsjednik te stranke. Predsjednik je Srpskog narodnog vijeća.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Poznat je po tome da je usporedio Jasenovac i Vukovar, te 1946. i 2015., Hrvatsku je više puta optuživao za netoleranciju, napadao je hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović…

2. Mile Horvat

Rođen je 16. svibnja 1959. u Kneževim Vinogradima. Završio je Pravni fakultet u Osijeku (VSS – diplomirani pravnik). Mandat mu je počeo 15. listopada 2008. kao zamjeniku zastupnika Vojislava Stanimirovića. Sada je ponovno izabran kao kandidat Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS-a).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

3. Mirko Rašković

Mirko Rašković je rođen 9. 11. 1952 godina u Kninu. Rašković je rat proveo u Kninu, gdje je jedno vrijeme navodno vodio kasarnu “Stara straža”. Knin je napustio u “Oluji”, a bio je jedan od prvih koji su se vratili u Hrvatsku, u svoj stan u Kninu. Navodno ima SSS tehničkog smjera, a u dijelu srpske zajednice tvrde da nema ni toliko. Navodno ga nema u Registru branitelja, a ima vojnu mirovinu u iznosu od 7.312,67 kuna, koju uživa zbog obrane suvereniteta RH. Izabran kao kandidat Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS-a).

Mađarska nacionalna manjina

Tekst se nastavlja ispod oglasa

1. Šandor Uhas

Rođen je 12. lipnja 1954. u Belom Manastiru. Završio Prirodno-matematički fakultet u Novom Sadu (VSS – diplomirani geograf). Kandidat je saveza mađarskih udruga. Izabran kao kandidat Saveza mađarskih udruga(SMU).

Talijanska nacionalna manjina

1. Furio Radin

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Rođen je 1. lipnja 1950. u Puli. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu (VSS – diplomirani psiholog, doktor znanosti). Izabran kao kandidat grupe birača.

Češka i slovačka nacionalna manjina

1. Vladimir Bilek

Rođen je 10. srpnja 1979. u Pakracu. Završio Tehničku školu u Daruvaru (SSS – elektrotehničar). Dopredsjednik Hrvatskog Pčelarskog saveza, 2009. godine, na izborima za Hrvatsku Poljoprivrednu komoru izabran za predstavnika ispred poljoprivrednika Bjelovarsko-bilogorske županije upravni odbor iste. Od svoje rane mladosti angažiran u očuvanju manjinskog kulturnog identiteta. Dugi niz godina aktivni član folklornog ansambla Holubička. Član upravnog odbora Češke Besede Daruvar a 2011. godine na izborima izabran za člana Vijeća češke nacionalne manjine. On je jedan od dva zastupnika na manjinskim listama koji je u Hrvatskoj narodnoj stranki(HNS) iako je izabran kao kandidat grupe birača.

Austrijska, bugarska, njemačka, romska i dr. nacionalne manjine

1. Veljko Kajtazi

Rođen je 14. veljače 1960. u Kosovskoj Mitrovici (Kosovo). Završio Višu elektrotehničku školu u Prištini, Višu trenersku školu u Splitu i Vojnu akademiju u Sarajevu (VŠS – inženjer elektrotehnike, sportaš reprezentativac, trener karatea). Pri Županijskom sudu u Zagrebu položio ispit za stalnog sudskog tumača za romski jezik. Izabran na listi Udruge za promicanje obrazovanja Roma u Republici Hrvatskoj ‘Kali Sara’

Prošle je godine u klubu zastupnika HNS-a bio i manjinac Veljko Kajtazi, iako nije formalno član HNS-a. On je, može se reći, HNS-ov dvanaesti igrač ove godine s obzirom kako je HNS osvojio devet zastupnika, te dva manjinska.

Albanska, bošnjačka, crnogorska i dr. nacionalne manjine

1. Ermina Lekaj Prljaskaj

Rođena je na Kosovu 1971. godine. Osnovnu i srednju školu završavila je u Prizrenu na Kosovu, a pravni fakultet u Rijeci, čime je stekla zvanje diplomirana pravnica. Poslijediplomski specijalistički studij Marketing Menadžment upisala je 2005. godine na Ekonomskom fakultetu u Rijeci. Polaže pravosudni ispit u Ministarstvu pravosuđa i ispit Stručnjaka javne nabave. Redovito pohađa seminare Rrif-a, javne nabave i ovršnog postupka. Zaposlena je od 1995. godine i trenutno radi kao direktorica pravnih poslova i kadrovske službe u Vodovodu Žrnovnica u Novom Vinodolskom. Ovlašteni je sudski tumač za albanski jezik. Predložili su je Forum albanskih intelektualaca -FAI, Kulturna udruga albanske nacionalne manjine Zadar – KUANMZ, Zavičajna udruga ‘Hasi’ i Udruga Kosovara u Republici Hrvatskoj.

Inače, ona je druga s ovog popisa koja je tek postala zastupnica manjina, a članica je HNS-a. Jedina je koja nije podržala Milanovića.

Od osmero izabranih zastupnika manjina, njih šestorica su već obnašali tu dužnost, a u saborske klupe po prvi put će sjesti Ermina Lekaj Prljaskaj i Mirko Rašković.

Situacija u Saboru je takva da osam pripadnika nacionalnih manjina odlučuje o parlamentarnoj većini, odnosno o sastavu hrvatske Vlade i usvajanju državnog proračuna. Zastupnici koji u Sabor ulaze s vrlo malim brojem glasova zahvaljujući manjinskim listama odlučuju o velikoj većini hrvatskih građana.

Zanimljivo je za spomenuti da su manjinski zastupnici i u slučaju promjene izbornog zakona i u slučaju zakona o referenduma bili za i značajno podržali nazadovanje demokracije u Hrvatskoj. Ponovno se otvara pitanje zastupaju li “manjinci” interese manjina koje predstavljaju ili su uvijek vjetar u leđa vladajućoj većini koja ih slobodno može tretirati kao dio svoje glasačke mašinerije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.