Foto: Robert Jenkins Onderdonk (1852.–1917.), commons.wikimedia.org

Teksaška revolucija ili Teksaški rat za nezavisnost je bio oružani sukob koji se od 1835. do 1836. vodio na području današnjeg Teksasa između snaga meksičke vlade na čelu sa predsjednikom Antoninom Lopezom de Santa Annom na jednoj, te lokalnih pobunjenika na drugoj strani, a koji je kao rezultat imao stvaranje Republike Teksas i njenu de facto nezavisnost od Meksika.

Prije toga Meksiko je 1821. proglasio nezavisnost od Španjolske, ali pošto je bio vrlo slabo naseljen dozvolio je ulazak useljenika stranaca na pusta područja kojima su često harali Indijanci.

Tako su na područje današnjeg Teksasa ušli brojni tzv. anglosi (useljenici s engleskog govornog područja) koji su postali ubrzo većina nad domaćim tzv. tejanosima (useljenici sa španjolskog govornog područja). To je, između ostaloga, dovelo i do prvih sukoba na području Teksasa koji je bio dio meksičke federacije.

Teksaške snage pod vodstvom Sama Houstona 1836. godine porazile su generala Antonija Lópeza de Santa Annu i njegove meksičke trupe u bitci kod San Jacinta, koja je bila odlučujuća u teksaškoj revoluciji. Bitka u kojoj su stradale stotine meksičkih vojnika i samo devet Teksašana trajala je samo osamnaest minuta. Pogrješka za katastrofalni poraz može se pripisati samom Santa Anni i njegovim časnicima koji nisu rasporedili straže oko meksičkog logora tijekom tradicionalne dnevne ‘sieste’. Teksašani su nakon prikradanja kampu usred bijela dana uz povike ‘Remember the Alomo!’ žestoko napali i potpuno iznenadili Meksikance koji su pobjegli glavom bez obzira dok je general Santa Anna zarobljen idućeg dana, te je nakon tri tjedna potpisao mirovni sporazum.

Sukobi su i kasnije nastavljeni pa je 1846. izbio rat između američko-meksički rat kojim je osim Teksasa u sastav američke federacije ušla Kalifornija i Novi Meksiko.

Nova državna granica postala je kultna rijeka iz brojnih vestern filmova – Rio Grande.

Izvor: narod.hr