24. srpnja 1911. Machu Picchu – jedno od 7 novih svjetskih čuda

Foto: Diego Delso (Attribution-ShareAlike 4.0 International)

Na današnji dan 24. srpnja 1911. otkriven je sveti grad Inka Machu Picchu. Ovaj dragulj ostao je skriven od svijeta šestotinjak godina, a 1911. ga je otkrio američki istraživač Hiram Bingham.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Machu Picchu ostaje svjedokom vrhunca razvoja civilizacije Inka, a dokaz tome su kanali za navodnjavanje, popločane ceste, tvrđave, hramovi i kamene zgrade.

Zbog toga je 80-ih uvršten na UNESCO-v popis kulturnih dobara, a kasnije proglašen i jednim od sedam novih svjetskih čuda.

Američki arheolog i političar Hiram Bingham III. 1911. godine, tijekom jedne od šest ekspedicija na najvišem dijelu peruanskih istočnih Andi, pronašao je Machu Picchu, ‘izgubljeni grad Inka’. Machu Picchu, sveti grad Inka, smjestio se na istočnim padinama planinskog lanca Urubamba, na 2.350 metara nadmorske visine. Machu Picchu je vjerojatno izgrađen oko 1300., ali je zbog izoliranosti ostao sakriven više od šest stoljeća.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Grad svjedoči o vremenu carstva Inka koje je bilo ogromno. Nakon osvajanja teritorija, moćne Inke sagradile su kanale za navodnjavanje i sustave popločenih cesta, tvrđave, hramove i monumentalne kamene zgrade. Danas arheolozi smatraju da Machu Picchu nije bio grad u klasičnom smislu jer u njemu nisu pronađeni ostaci birokratske uprave, trgovine ili vojne utvrde. Najvjerojatnije je građen kao carski posjed i religijsko utočište ili kao tajni ceremonijalni grad.

Ostatci Machu Picchua odaju carski stil Inka kakav se može naći i na drugim mjestima nekad najveće države Novoga svijeta prije dolaska Europljana. No, grad je neobičan zbog okoliša – smješten je usred bujne vegetacije koju natapa rijeka. Grad ima dvjestotinjak građevina smještenih po terasama i raspoređenih oko velikog središnjeg trga. Četvrti na koje je podijeljen uske su i izdužene tako da maksimalno iskorištavaju prostor. Postoje i terase izvan naseljenog dijela koje imaju kanale za navodnjavanje. Na uzvisini u središtu grada nalazi se granitni monolit, možda žrtvenik, karakterističan za Inke, a možda i zvjezdarnica.

Zidine Machu Picchua izgrađene su od golemih kamenih blokova što je fascinantno jer se zna da Inke nisu poznavali kotač ni željezno oruđe, a analizom je utvrđeno da su blokovi savršeno izrezani u kamenolomima i da su se završni radovi obavljali na samom gradilištu. Machu Picchu je, kako se čini bio napušten, i prije nego što su carstvo Inka pokorili Španjolci, a prema jednoj teoriji, stanovnike je pokosio sifilis koji je stigao iz Europe, a propast dovršio građanski rat.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.