Upravo na današnji dan 1933 dogodio se jedan od najsudbonosnijih događaja za njemačku povijest. Zapaljena je zgrada njemačkog parlamenta (Reichstaga) u Berlinu. Samo četiri tjedna ranije Hitler je postao njemačkim kancelarom. Njegova nacistička stranka nije imala apsolutnu većinu u parlamentu. Naime, komunisti i socijalisti imali su zajedno više zastupnika od nacista, ali se nisu mogli dogovoriti oko podjele vlasti.
Nacisti na čelu s kancelarom Adolfom Hitlerom za palež Reichstaga su optužili Komunističku partiju, svoje najžešće oponente i ideološke neprijatelje te u pravnom procesu dali pogubiti njenog istaknutog člana Marinusa van der Lubbea. No postoje indicije da je palež organizirao vrh Nacionalsocijalističke stranke jer je na suđenju poraženim nacistima u Nurnbergu nakon Drugog svjetskog rata, njemački general Franz Haldner izjavio da je nalog za palež dao Hermann Goering.
Ovim potezom, nacistička je vlast imala izgovor za brzi progon neistomišljenika, te su otpočela još iste noći masovna uhićivanja preko 4000 ljudi, da bi se progon nastavio i na obične građane, protivnike Hitlerovog režima, što je zakonski osnaženo brzim donošenjem „Odredbe za zaštitu naroda i države“ .
Započinju godine represije kao priprema države i discipliniranje naroda za ratove i osvajanja koje je Njemačka navijestila Europi. Od 1934-1945. Adolf Hitler vladao je kao diktator Njemačke s naslovom Führer und Reichskanzler.
