Čičak: Deklaracija o ‘zajedničkom jeziku’ politički je projekt marginalne skupine ‘jugokopljanika’

Foto: Snimka zaslona

Predsjednik Hrvatskoga helsinškog odbora, “proljećar” i “vječni aktivist”, jedan od vođa studentskog pokreta 1971., proteklog je tjedna na više adresa uputio pisma sa zahtjevom da se na dva mjesta u Zagrebu postavi ploča s imenima potpisnicima Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika koju je 1967. potpisalo 18 hrvatskih kulturnih i znanstvenih ustanova.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Gostujući u Studiju 4 na HRT-u, osvrnuo se i na Deklaraciju o zajedničkom jeziku koja je potpisana u Sarajevu na dan kad se obilježavala 50. obljetnica Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika. Rekao je kako potpisnici nisu slučajno izabrali baš taj dan za predstavljanje svoje deklaracije te da je riječ o maloj i marginalnoj skupini. Nazvao ih je jugokopljanicima. To je samo dokaz da smo demokratsko društvo i da svatko može pisati i govoriti što hoće. To je politički projekt iza kojeg stoji politička ambicija objedinjavanja, ne samo jezičnog nego i prostornog. Smiješni su u svom pokušaju da riješe nešto što je riješeno prije 50 godina u puno težim vremenima, rekao je Čičak.

Potpisnici Deklaracije o zajedničkom jeziku postigli su sasvim suprotan efekt od onog koji su očekivali. Upravo su naglasili važnost obilježavanja i podsjećanja na ovaj važan događaj od prije 50 godina. Svaki narod postoji kroz svoj jezik, istaknuo je Čičak.

Podsjetio je i kako je bivši ministar Željko Jovanović 2012. ukinuo Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika. Ministar Barišić najavio je da će vratiti Vijeće i to je važna stvar, dodao je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zakon o državnim arhivima

Iznio je i svoj stav o Mostovu prijedlogu zakona o državnim arhivima. Smatra ga neozbiljnim. U Državnim su arhivima goleme količine materijala koji se mora pohraniti u određenim uvjetima. Arhive treba digitalizirati. Ja sam za cjelovito rješenje, na tragu onoga što radi Ministarstvo kulture, rekao je Čičak.

Na pitanje treba li u Hrvatskoj provesti lustraciju, Čičak je rekao kako treba lustrirati ideologije, a ne ljude. Većina onih koje je trebalo lustrirati je umrla, a velik broj ljudi iz ondašnjih vladajućih struktura je i u današnjima. Mala smo zemlja, imamo premalo ljudi, premalo stručnih ljudi, rekao je Čičak.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.