Stier: dobar vođa se može oduprijeti diktatu partikularnih interesa i težiti zajedničkom dobru

U Hrvatskom novinarskom društvu danas je predstavljena knjiga francuskog političkog filozofa Jean-Claude Monoda “Što je vođa u demokraciji? Politike karizme”, a o knjizi su govorili ‘praktičari i teoretičari političkoga’, kako je izlagače predstavio ispred zagrebačke izdavačke kuće “Tim press” Hašim Bahtijari, kazavši da knjigu prije svega preporuča političarima kako bi pomogla da se politički i medijski prostor oslobodili od onih koji se promoviraju kao spasitelji i vizionari, a s vremenom se ispostavi da su im isprazni populizam i gramzljivost prevladavajuće osobine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Knjiga problematizira sukobljene i isprepletene činjenice – ideju vođe i sustava demokracije, kazao je novinar i publicist Mirko Galić dodavši kako postoji opreka između jakog predsjednika i onog koji želi biti samo ‘normalan predsjednik’- predstavnik jednog naroda.

Polemika koja se vodi u knjizi je što je prirodnije: vođa demokraciji ili demokracija kao vladavina naroda s vođom koji ne mora biti iznad naroda te postavlja pitanje gdje je mjesto vođi u demokratskom poretku, kazao je Galić, napomenuvši kako je iza nas stoljeće totalitarizma i kulta ličnosti, na koje se nadovezala kriza.

Galić je napomenuo kako se javljaju nove inicijative za povratak izravnoj demokraciji bez vodstva i vođa, kao što se javljaju i pokreti koji pokušavaju na populistički način isključiti vođe i izvesti narod. “To su rizici demokracije, koji mogu stvoriti, ako nisu na demokratskim temljima, neuspjelo društvo, nesposobno za rješavanje problema”, kazao je Galić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Europarlamentarac Davor Ivo Stier ističući kako autor u knjizi problematizira i posljedice primata ekonomije nad politikom te analizira mogućnosti novog oblikovanja političkog autoriteta u današnjim demokratskim uvjetima, a autor rješenje vidi u afirmaciji demokratskog i karizmatičnog vođe koji se može oduprijeti diktatu partikularnih interesa i težiti zajedničkom dobru.

Autor je svjestan da je riječ vođa duboko kompromitirana iskustvima autoritarnih sustava 20. stoljeća, a on te patološke defomacije odbacuje, zajedno s kultom ličnosti karizmatičnih vođa koji su početni karizmatski autoritet stvorili kao vođe otpora protiv autoritarnih režima, no nakon dolaska na vlast su uspostavili vlastitu diktaturu, poput Josipa Broza Tita, navodi Stier.

Stier je kazao se i marksistička i liberalna ideologija temelje na materijalističkom pogledu na svijet, a autor kritizira te poglede što ide ukorak s onim kako ih je i Ivan Pavao II. označio kao ‘grešne strukture’.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“I građani i vođe moraju imati karizme, a vođi se mora onemogućiti da stranku ili državu smatra vlastitim posjedom, a to je razlika između vođe i despota“, kazao je Stier istaknuvši kako je Hrvatskoj potreban iskorak prema slobodnom tržištu, koje neće biti protiv društva, a u središtu kojeg će biti ljudi koji svojim darovima odgovorno grade republiku.

Bivša ministrica i saborska zastupnica Mirela Holy postavila je pitanje da li je moguće biti ženski vođa u demokraciji, napomenuvši da iako je zakonski zagarantirana ravnopravnost mi i dalje živimo u patrijarhalnom okruženju, gdje su muškarci povlašteni.

Dok funkciju vođe ne počnemo doživljavati kao instrument nužan za ostvarenje projekata ili političkih ideja, bez obzira jesu li na poziciji vođe žena ili muškarac, ništa se neće promijeniti, kazala je Holy istaknuvši kako je potrebna promjena svijesti o tome što je politika, a to je posao u javnom interesu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Europarlamentarac Tonino Picula kazao je kako karizmatični političar mora označiti prekid nečega što je izgubilo sadržaj.

Picula je istaknuo važnost medija: “Politička karizma nije dovoljna ako nije opjevana i registrirana. Ahilej je mogao pobijediti Hektora pod zidovima Troje, ali ako nema Homera koji će to prenijeti budućim generacijama, događaj kao da se nije niti dogodio.”

Sveučilišni profesor Branko Caratan kazao je kako autor pokazuje da karizma ostaje trajno obilježje lidera, kako uspješnih, tako neuspješnih te je zaključno postavio pitanje može li postojati demokracija u državi, ako ne postoji demokracija u strankama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.