Ekumenska molitva u sklopu osmine za jedinstvo kršćana održana je u subotu 23. siječnja u crkvi Bl. Alojzija Stepinca u Kutinskoj Slatini.
Molitvu je predvodio sisački biskup Vlado Košić, a prisustvovali su i povjerenik za ekumenizam i dijalog Sisačke biskupije vlč. Branimir Motočić, domaći župnik o. Andrzej Wosko, dekan Kutinskog dekanata preč. Ivan Benković, kutinski župnik preč. Dragutin Papić, župnik vikar iz Kutine vlč. Tomislav Kolar, vlč. Anđelo Maly, pastorica Evangeličke crkvene općine iz Kutine gđa Elina Braz de Almeida i paroh iz Stupovače jerej Dalibor Petković, kao i vjernici kršćanskih Crkava s ovog područja.
Pastorica Elina Braz de Almeida istaknula je kako su ovakvi susreti i molitve posebna radost. „Moj dom nije tako daleko od ove crkve i svakog dana mogu čuti zvuk njenih zvona, a on mi govori da nas kršćana ima, da ja nisam sama, i da mi evangelici nismo jedini kršćani u ovome kraju. Izvor naše radosti je i naš zajednički život u Kristu. Živjeti život zajedništva svakog dana znači prihvaćati, ljubiti, služiti, moliti i svjedočiti s kršćanima različitih tradicija. To je dragocjeni biser kojeg nam daje Duh Sveti, a svi smo mi zajedno Božji narod o kojem Petar govori u svojoj poslanici. Katkad se ekumenizam čini previše kompliciranim, ali ipak radosno zajedništvo, zajednički objedi, ali prije svega molitva i slavljenje, putevi su apostolske jednostavnosti. Time činimo zapovijed da ljubimo jedni druge i iskazujemo naš ‘amen’ na Kristovu molitvu za jedinstvo“, ustvrdila je pastorica Braz de Almeida.
Paroh Dalibor Petković istaknuo je kako je upravo Stupovača primjer kako se gradi međusobno uvažavanje, tolerancija i mir. „Mi kršćani smo radosni i ponosni na svoj križ da svjedočimo Krista i njegovu nauk. Mi vjerujemo zajedno u jednoga Boga Oca, Sina i Duha Svetoga, a vođeni tim Duhom ovdje smo okupljeni. Iz jedinstva i ljubavi moramo priznati da smo u prošlosti bili razdvojeni mnogo godina, ali kako se svijet osuvremenio danas razmišljamo s više ljubavi i tako se približavamo jedni drugima. Potrebno je da uvažavamo jedni druge kako bismo osjetili puninu Božje ljubavi koju on šalje nama, svojoj djeci“, poručio je paroh Petković.
Sisački biskup Vlado Košić govoreći o onima koji su u svojem životu iskusili Božju milost i koji su tu milost svojim životom posvjedočili istaknuo je za primjer bl. Alojzija Stepinca. „Mi smo se okupili danas u ovoj crkvi koja je prošle godine posvećena Bogu u čast blaženog Alojzija Stepinca. Blaženi Alojzije živio je u teškom vremenu prije, za vrijeme i poslije Drugog svjetskog rata. Nama katolicima bio je bl. Alojzije uzorni pastir, zagrebački nadbiskup i metropolita od 1937. te od 1952. godine i kardinal Svete Rimske Crkve. On se brinuo za život Crkve u kraljevini Jugoslaviji, u kojoj je bila pogažena sloboda katoličke vjere i zatirano pravo dostojanstva hrvatskoga naroda – i u tim se uvjetima borio za Crkvu i za svoj narod; u Drugom svjetskom ratu on je pozdravio i volio samostalnu hrvatsku državu, ali se razočarao postojećim režimom i oštro ga kritizirao, osobito njegove rasističke aktivnosti, progone i ubijanja nevinih te je svim silama pomagao konkretnim ljudima u nevolji, bez obzira na vjeru, rasu i naciju i mnoge spasio; nakon Drugog svjetskog rata prihvatio je i tu treću državu, ali komunistički režim nije mogao blagosloviti nego ga je ponovno, kao i u prvoj i drugoj državnoj tvorevini, kritizirao i štitio ponovno brojne progonjene i obespravljene, a jer se to režimu, kao i prijašnjima, nije sviđalo, bio je i sam progonjen, lažno optužen i u montiranom procesu osuđen, mučen u zatvoru i umro kao zatočenik u rodnom Krašiću 10. veljače 1960. Blaženi Alojzije postao je simbol patničkog katoličkog hrvatskog naroda i sv. Papa Ivan Pavao II. nazvao ga je ‘najsvjetlijim likom Crkve u Hrvata’ te ga postavio svima nama ‘za kompas’ koji treba slijediti i prema kojem se treba orijentirati“, podsjetio je biskup Košić.
Biskup je rekao i kako je kao grom iz vedra neba, na kraju procesa kanonizacije, došlo pismo patrijarha SPC g. Irineja nakon kojeg je papa Papa taj proces zaustavio, načinivši time kako je kardinal Josip Bozanić rekao – presedan, jednu ekumensku gestu. „Tako je bl. Alojzije postao ekumenski svetac, jer se poveo dijalog između katolika i pravoslavnih o njemu i njegovoj ulozi u odnosu Hrvata i Srba. No, ja želim reći sljedeće: nadam se da će taj dijalog započeti i pomoći pravoslavnoj braći da bolje upoznaju našeg blaženika, ali među katoličkim vjernicima u Hrvatskoj sve više raste nezadovoljstvo i na žalost ogorčenje na tu inicijativu SPC, tako da se ja bojim da će se odnosi između hrvatskih katolika i srpskih pravoslavaca bitno pogoršati! Stoga bih u ime bratske kršćanske ljubavi ali i u ime istine i dobrih odnosa, zamolio predstavnike Srpske pravoslavne Crkve da odustanu od svojih neutemeljenih zahtjeva. Kažem neutemeljenih jer SPC nema argumenata, nego ponavlja već odavno prokazane neistinite komunističke optužbe na račun bl. Alojzija Stepinca. Nije li to ispod svake razine da jedna Crkva ponavlja komunističke izmišljotine, kad znamo da su se komunisti jednako borili i protiv katolika i protiv pravoslavnih i protiv evangelika jer nisu podnosili vjernike koji u Boga vjeruju i ispovijedaju sveto ime Isusovo? Ako međutim vrh SPC ne odustane od protivljenja našem blaženiku i nastavi ga optuživati bez ikakvih razloga, tada molim one istinoljubive i poštene predstavnike i vjernike pravoslavne Crkve da iznesu svoje drukčije mišljenje i želju da se naši odnosi ne truju, jer znam da takvih ima, ali oni šute. Neka progovore. To bi bilo jedino ispravno u ovom slučaju; ja se iskreno nadam da će bl. Alojzije učiniti još jedno čudo pa će i vrh SPC progledati i priznati istinu te se ispričati hrvatskim katolicima. Bez toga bojim se da je naš ekumenizam lažan i neiskren“, rekao je biskup te dodao kako je se iz pisma patrijarha Irineja papi Franji, prema onome što je objavljeno ovih dana, kao glavni krimen našem Blaženiku pripisuje to što nije volio Jugoslaviju više nego što je volio samostalnu Hrvatsku. „Ako je to krimen, tada nitko u Katoličkoj Crkvi među Hrvatima ne bi nikad mogao biti svet jer svi mi najviše volimo svoju domovinu Hrvatsku. Zar nam to itko ima pravo zabraniti, i zar to uopće može biti krimen? Evo, ja se ove večeri u ovoj crkvi blaženog Alojzija Stepinca molim na ovu nakanu, da se odustane od vrijeđanja hrvatskih katolika i da se ne osporava svetost ‘najsvjetlijeg lika Crkve u Hrvata“, zaključio je biskup Košić.
