U organizaciji Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Glasa Koncila i Udruge za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić“ u Križevcima je u subotu 22. listopada 2016. održan drugi znanstveni skup „Hrvatska književnost kršćanskoga nadahnuća – u razdoblju komunizma“.
Na znanstvenom je skupu sudjelovalo dvadesetak znanstvenika iz cijele Hrvatske. Cilj je bio potaknuti istraživanje nedovoljno poznatoga te u povijestima hrvatske književnosti, znanosti i nastavi zanemarenoga dijela hrvatske književnosti sa željom premošćivanja umjetno stvorenih diskontinuiteta u hrvatskoj književnosti i kulturi općenito.
Svečanost otvorenja započela je pozdravnim govorom predsjednice Udruge za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić“ dr. Tanje Baran koja je okupljenima predstavila Križevce kao iznimno snažno vjersko središte još iz davnina te je ispripovijedala da su u Udruzi „Dr. Stjepan Kranjčić“ na ideju o održavanju znanstvenoga skupa došli nakon što su objavili knjigu književnih radova dr. Kranjčića „Zašto me pozvao Gospod?“ te nakon što već više godina redovito organiziraju dva natječaja za kršćansku književnost koji su na nacionalnoj razini Susret hrvatskoga duhovnoga književnoga stvaralaštva „Stjepan Kranjčić“ i Susret hrvatskoga dječjega duhovnoga stvaralaštva „Stjepan Kranjčić“.
Okupljene su ime domaćina pozdravili i pročelnik za društvene djelatnosti grada Križevaca mr. Mladen Tenodi te križevački župnik Stjepan Soviček. Suorganizatorske poruke u ime Hrvatskih studija izrekao je zamjenik voditelja i pročelnik Odjela za kroatologiju dr. Marinko Šišak istaknuvši da je u identitetu Hrvatskih studija da se bave znanstvenom analizom i vrednovanjem zanemarenih, a važnih dijelova hrvatske književnosti.
Govorio je i zamjenik glavnog urednika Glasa Koncila prof. Branimir Stanić koji je podsjetio na vrijedne doprinose Glasa Koncila hrvatskoj književnosti kršćanskoga nadahnuća u 53 godine postojanja lista. Tom je prigodom okupljenima podijeljen časopis „Kroatologija“ Hrvatskih studija u kojem su objavljeni radovi s prvoga znanstvenog skupa održanog u Križevcima prije dvije godine „Hrvatska književnost kršćanskoga nadahnuća – prošlost i suvremenost“.
Program je bio podijeljen u dvije sesije. Uvodno je, najdulje predavanje Katolička književnost 1945. – 1990. održao dr. Vladimir Lončarević. Naglasak je stavio na rad HKD Sv. Jeronima, pojavu katoličkih listova i časopisa koji su objavljivali književne radove, antologije duhovnoga pjesništva te prisutnost kršćanskih tema u književnosti hrvatskoga iseljeništva. U kontekstu te koncepcije spomenuo je glavne predstavnike pojedinih književnih vrsta i žanrova.
O temi Religiozno kazalište u Hrvatskoj od 1945. ili kako su rubovi očuvali svjetlo pripovijedala je Sanja Nikčević, dok je o temi Slagatelji knjige Njegove govorila Zrinka Jelaska. Zdravko Gavran izlagao je o likovima, selu, vjeri i umjetnosti u pripovjednoj prozi Stjepana Džalte objavljenoj u razdoblju 1970. – 1990, dok je Emina Dabo predstavila biblijske motive pučkih pjesama otoka Paga iz sredine i kraja 20. stoljeća.
Jasna Šego je predstavila socijalne, religiozne i domoljubne motive u pjesništvu Vinka Nikolića, Andrea Slišković analizirala je Ivana Raosa kao bunkeriranog pučko-religioznog književnika. O znanom i neznanom književnom stvaralaštvu Ivana Goluba prije 1990-ih govorio je Mario Kolar, književni rad hrvatskog pisca Josipa Cvrtile u vrijeme komunizma predstavio je Krešimir Čokolić.
Izlaganje pod naslovom Riječi iz pera pune Ljubavi posvećeno književnim doprinosima Marice Stanković izrekao je Petar Bilobrk, Stjepan Tomić govorio je o katolicizmu Zvonimira Remete, a Matijas Baković o ideologiji u hrvatskim pravopisima 40-ih godina XX. stoljeća. U poslijepodnevnom dijelu programa Marinko Šišak govorio je o vjerskim piscima i prijeporima oko prvog sveska HBL-a. O temi pod nazivom Prijevod kao književno djelo – graditelji Biblije Zagrebačke izlagala je Nada Babić. Kršćanska književnost i časopis „Knjiga i čitaoci“ (1967. – 1979.) tema je koju je predstavio Željko Vegh.
Suzana Peran i Anđelka Raguž govorile su o ulozi župnih listova u očuvanju i razvoju hrvatske književnosti kršćanskoga nadahnuća na primjeru župnog lista Duh zajedništva. Temu Crkva u Hrvatskom proljeću: analiza „pisama čitatelja“ objavljenih u kršćanskoj obiteljskoj reviji Kana godine 1970. i 1971. obradila je Veronika Mila Popić, dok je Kristina Marijanović predstavila temu Marija među nama – provincijski glasnik kao pokušaj književnih izričaja Školskih sestara franjevki u Bosni.
Znanstveni skup održan je uz potporu Grada Križevaca i Koprivničko-križevačke županije, a radovi će biti recenzirani i tiskani u časopisu „Kroatologija“ Hrvatskih studija tijekom 2017. godine. Treći znanstveni skup „Hrvatska književnost kršćanskoga nadahnuća“ planira se za jesen 2018.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
