Izložba arhitekta Radovana Tajdera otvorena u MUO

Izložba “Radovan Tajder. Arhitektura/Arhitekt”, otvorena večeras u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt, predstavlja više od četrdeset godina karijere tog zagrebačkog arhitekta s bečkom adresom, kroz njegov rad i projekte, ali i ‘tekice’, svojevrsne dnevnike u koje je desetljećima zapisivao ideje za projekte, ali i svoja razmišljanja o profesiji i životu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Arhitektura kojoj nedostaju elementi iznenađenja, igre, kontradiktornosti, pa i greške, prekonzekventna arhitektura, hladna je i dosadna. Mrtva.”, zapisao je Tajder 1974. u jednu od svojih brojnih bilježnica, koje su s vremenom i same postale ‘umjetničko djelo u nastajanju’.

Takav je Tajderov stav vidljiv i na njegovoj velikoj retrospektivi u MUO, koja kroz niz skica, fotografija i nacrta u tri dijela predstavlja njegov bogati i raznoliki opus. Dio izložbe posvećen je njegovom radu od početaka karijere, kada je najviše radio na projektima školskih i predškolskih ustanova, drugi kućama za odmor i obiteljskim kućama koje je radio, a treći projektima iz bečkog razdoblja.

Svaki predstavljeni projekt prati i pripadajuća ‘tekica’ o tom djelu, ugođaju u kojem nastaje arhitektonsko djelo doprinosi osvjetljenje radova stolnim lampama, dok se uz pomoć slušalica može slušati Tajderova omiljena glazba kojom je “namjestio svoj dom”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Izložbu prati monografija o Tajderu u kojoj se s jedne strane čitatelj upoznaje s izborom iz njegovih literarno-likovnih bilježnica, a sa suprotne strane s brojnim projektima. Tu je i uvodni tekst autorice izložbe i urednice knjige Marine Bagarić, izbor tekstova o Tajderu njegovih suvremenika, katalog radova, popis radova po arhitektonskim atelierima te podsjetnik na sve što je radio. Na samom početku knjige MUO Tajderu zahvaljuje na donaciji cjelokupnog svog arhiva muzejskoj zbirci arhitekture.

“Radovan Tajder kompletna je autorska osobnost, talentirani arhitekt, ingeniozni inženjer, nadahnuti dizajner, a kad se tim vrlinama dodaju beskrajna strpljivost, metodičnost i osjećaj odgovornosti, kao rezultat se dobiju gotovo tri stotine najraznovrsnijih projekata nastalih tijekom više od četrdeset godina projektantske prakse. Važna je, dakako, i činjenica da je Tajder velik dio svojega opusa ostvario u Beču, gradu koji je stoljećima bio žarišna točka zagrebačke arhitektonske galaksije. Time je učinio još jednu, povijesnu inverziju”, ustvrdila je u monografiji Marina Bagarić.

Tajder je rođen 1945. u Zagrebu, gdje je završio Arhitektonski fakultet. Najprije je radio u Arhitektonsko-projektnom birou Prostor, a od 1971. do 1977. u Didaktainvestu, u kojem se kao član grupe mladih arhitekata specijalizirao u projektiranju predškolskih i školskih objekata. Prvi samostalni projekt i realizacija bila mu je zgrada osnovne škole u Stojkovićima kod Novog Travnika, a niz zajedničkih projekata sedamdesetih je ostvario u suradnji s Nenadom Paulićem i Mladenom Anđelom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Od 1985. živi i radi u Beču, najprije u jednome od najvećih austrijskih projektnih biroa Hlaweniczka und Partner, a od 1994. do danas djeluje kao glavni projektant u Atelieru Hayde Architekten GmbH. U tom opusu izdvajaju se fasada hotela Plaza Wien na Schottenringu, kompleks Sveučilišnoga centra u Althanstrasse, poslovna zgrada BMW-a, kompleks Dianabad, stambene zgrade u Tamariskengasse, poslovne zgrade SAP i OPEC. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja.

Izložbu je otvorila zamjenica gradonačelnika Vesna Kusin, a prikazana je i projekcija snimaka i crteža o Tajderovom radu.

Njegova retrospektiva u MUO bit će otvorena do 27. travnja, a tijekom njezina trajanja održat će se i bogati popratni program, među ostalim, 5. travnja razgovor s Tajderom o arhitekturi i glazbi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.